Prodaja Hrvatske elektroprivrede, pregovori s MOL-om o otkupu dionica Ine, a potom sama kupnja dionica Ine i uključivanje novog strateškog partnera u vlasničku strukturu nacionalne naftne kompanije bit će vrlo opsežna i komplicirana financijska operacija koju će morati pratiti brza izmjena zakonske regulative i odlučni potezi Vlade. Kako je Večernji list pisao, Vlada premijera Andreja Plenkovića odlučila je prodati 25 posto dionica HEP-a da bi prikupila novac za 49,08 posto dionica Ine koje namjerava otkupiti od mađarskog MOL-a. Poznato je tek da će se dionice HEP-a prodavati građanima, mirovinskim fondovima i ostalim ulagačima kroz inicijalnu javnu ponudu, ali ne i koliko dionica i po kojoj cijeni.
Četvrtina HEP-a za milijardu
Priprema inicijalne javne ponude (IPO) djelomično je već završena i to za mandata bivšeg ministra gospodarstva Ivana Vrdoljaka tijekom kojeg je J. P. Morgan, jedna od najvećih investicijskih banaka na svijetu, izradila brošure HEP-a kojima će se koristiti i Plenkovićeva Vlada. U njima se analizira kompanija, ali nije procijenjena njezina konačna vrijednost pa je vrlo neizvjesno koliko će stajati dionica elektrokompanije. Poznato je tek da se tijekom 2015. kalkuliralo s cijenom od 1500 do 1700 kuna po dionici HEP-a, a kako doznajemo od izvora upoznatih s Vladinim planom, procjene su da bi se na četvrtini HEP-a moglo zaraditi i do milijardu eura.
Da bi akcija uspjela, morat će se okupiti širi krug ulagača pri čemu se računa i na interes građana jer obvezni mirovinski fondovi sukladno zakonskim ograničenjima u jednu transakciju mogu uložiti maksimalno 1,65 milijardi kuna, koliko iznosi 2 posto njihove imovine. Zato je izgledno da će Plenkovićeva Vlada poslušati preporuke investicijskih savjetnika koji su svojedobno Vrdoljaku predložili da se IPO otvori na Zagrebačkoj i Londonskoj burzi kako bi se osiguralo više stranog kapitala. Mirovinci nisu krili ni lani da su zainteresirani za ulaganje u privatizaciju HEP-a, ali bili su svjesni da HEP nije bio spreman za prodaju. U međuvremenu je tvrtka krenula u restrukturiranje, a izvori tvrde da je Vlada već pripremila izmjene Zakona o vodama kojim bi se riješili imovinskopravni sporovi koji opterećuju privatizaciju HEP-a.
Ako Plenković nametne visok ritam timu koji će voditi IPO te ako ga koalicijski partner Most ne bude blokirao na tom putu, IPO bi vjerojatno krenuo na jesen, što bi bilo i najbolje vrijeme za takvu transakciju iako su izvori s više strana uvjereni da je moguće transakciju napraviti i prije. Žuriti se mora jer bi Inu trebalo renacionalizirati prije rješenja arbitražnog postupka u Washingtonu kako bi se izbjeglo plaćanje odšteta MOL-u za nepoštovanje glavnog ugovora o plinskom poslovanju, što bi povećalo konačnu cijenu transakcije.
Novi strateški partner
I dok će se jedan tim baviti IPO-om HEP-a, Vlada bi trebala otvoriti brze i učinkovite pregovore s MOL-om koji se još nije izjasnio želi li uopće i po kojoj cijeni prodati Inu. Ako MOL odbije prodaju po fer cijeni, izgledno je i da bi se moglo odustati od IPO-a HEP-a jer ne bi postojao razlog za tu transakciju. Također, potrebno je i pronaći strateškog partnera jer je cijeli model otkupa Ine zamišljen na temelju pronalaska jakog partnera koji bi trebao preuzeti 25 posto naftne kompanije. Vlada bi tako zadržala nešto manje od 75 posto kompanije u svojim rukama, što znači da bi morala kupiti oko 24 posto dionica, čija je tržišna cijena trenutačno oko sedam milijardi kuna. U Vladi su uvjereni da je model koji su izradili moguće provesti u djelo, a na njemu će se, ako se u njega i krene, testirati i odnos koalicijskih partnera u Vladi. Ključno je pitanje što ćemo s Inom ako je nacionaliziramo i na koji će se način tom tvrtkom ubuduće upravljati jer ako to ne znamo, ova transakcija ne može imati pozitivan učinak.
>> Ina je nacionalni interes, ali nema viziju i financijski plan
Dakle da rezimiramo: Ranije Vlade su dionice Ine prodale Molu jeftino dok je Ina nešto i vrijedila da bi sada ova Vlada, kada je Ina devastirana i tehnološki zastarjela kompanija, iste te dionice po gotovo sigurno većoj cijeni ponovo otkupljivalaa od Mola da bi ih "sutra" prodavala nekom novom strateškom partneru koji sigurno po dionici neće platiti koliko će platiti Vlada Molu. A da bi ovaj "uspjeh" Vlada postigla prodat će 25% HEP-a. E, pa bravo Plenoviću, bravo Vlado RH uistinu GORE OD TOGA NE MOŽE !!