Dva televizijska sučeljavanja Zorana Milanovića i Andreja Plenkovića pokazala su da je budući premijer suveren na vanjskopolitičkom terenu, ali šepa s temama iz ekonomije i hrvatske svakodnevice. Stoga će, barem u razdoblju Plenkovićeva uhodavanja, potpredsjednik Vlade za gospodarstvo biti jedna od važnijih političkih figura u novoj Vladi kao što su to svojedobno bili Radimir Čačić ili Slavko Linić kod Milanovića. Moguće je da će to mjesto pripasti Ivani Maletić, Plenkovićevoj prvoj suradnici koja je bila glavna koordinatorica stranke u gospodarskom dijelu programa, ali s njom će usko surađivati Zdravko Marić, koji u novi mandat ulazi ojačan izbornim legitimitetom i solidnim brojem preferencijalnih glasova, te Tomislav Ćorić, koji bi napokon mogao dobiti priliku da uđe u izvršnu vlast. No, Ćorić nema iskustva u radu s javnom administracijom, tako da će tempo za početak diktirati iskusniji dvojac Maletić – Marić.
Most kao dobrodošao izgovor
Može se očekivati visok stupanj suglasnosti između Zagreba i Bruxellesa kad je riječ o programima i reformama koje će Vlada pokušati provesti: nastavak politike proračunske štednje, smanjenje utjecaja države u gospodarstvu, deregulaciju na tržištu rada, jači naglasak na korištenje europskih fondova, brže produljenje radnog vijeka i možda snažniji pokušaj da se stabilizira zdravstveni sustav. HDZ je u svom izbornom programu nastupio poprilično populistički te je obećavao puno više od manjinskog partnera Mosta i sad bi se lako moglo dogoditi da će im stavovi Mosta poslužiti kao dobrodošao izgovor za prizemljenje. HDZ je recimo najavio ozbiljno porezno rasterećenje koje bi počelo s porezom na dohodak i dobit, a nastavilo se s PDV-om. Most s druge strane nije podržao HDZ-ovu najavu smanjenja PDV-a niti je spreman za značajniju promjenu u sustavu oporezivanja dohotka pa tek treba vidjeti hoće li se ta tema naći u nekom koalicijskom sporazumu i što će biti s vjerodostojnošću na koju se pozvao novi šef stranke. Unutar sedam nultih preduvjeta Mosta za pregovore o formiranju Vlade samo se jedan tiče porezne politike i zapravo je marginalnog značaja u odnosu na sve ostale porezne obaveze. Riječ je o porezu na tvrtke koji je prihod lokalnih jedinica, različit je od grada do grada i kreće se od 100 pa do najviše 2000 kuna godišnje!
Pobjeda HDZ-a na izborima dala je novi zamah poreznoj reformi koju je sadašnji i pretpostavlja se budući ministar financija počeo pripremati u proljeće ove godine. Marić je s tom reformom planirao krenuti od početka 2017. godine, no pad Vlade i novi izbori njegove su pokušaje stavili u drugi plan. Marićeva radna skupina radila je daleko od očiju javnosti pa tek treba vidjeti u kojem će smjeru krenuti pregovori s Mostom i javna rasprava. Povrh toga, niz je područja u kojima se zakoni više ne mogu donositi bez visoke razine usuglašenosti s Europskom komisijom pa će i taj proces odnijeti nekoliko mjeseci. Formira li se Vlada u kratkom roku, Marić je najavio da će poreznu reformu predložiti do kraja godine. Kampanja je poslužila da se javnosti predoči njezin prihvatljiviji dio: povećanje neoporezivog dohotka i blaže oporezivanje najvećih plaća, a tek usput spominjalo se pravedno oporezivanje nekretnina i širenje porezne baze kojima bi se kompenzirao manjak poreznih prihoda. Širenje porezne baze zapravo podrazumijeva ukidanje postojećih poreznih olakšica i izuzeća kod dohotka, ili smanjenje broja stopa PDV-a, što bi za jednu grupu proizvoda nužno značilo njihovo poskupljenje.
Predizborna su obećanja jedno, a realnost drugo. Ministar financija zna da mu smanjenje javnog duga mora biti primarni cilj kako bi spustio cijenu zaduživanja u budućnosti
Plenković preuzima vlast u relativno povoljnom okruženju niskih kamata, jeftine nafte i gospodarskog rasta koji je doveo do konačne stabilizacije javnog duga i spuštanja deficita u prihvatljive okvire. Rast BDP-a otvorio je prostor za određeno porezno rasterećenje, no pitanje je hoće li se neke druge stvari nametnuti kao prioriteti, primjerice, povećanje plaća u javnom sektoru, sanacija zdravstvenog sustava, poticanje nataliteta ili zapošljavanje mladih koji masovno napuštaju zemlju. Velika izborna apstinencija povezana je i s migracijom, a ne samo s razočaranjem birača u politički establišment. Za naše prilike visok rast BDP-a, u kombinaciji s dobrom turističkom sezonom, nije se prelio na tržište rada, a Hrvatska je ostala jedina članica EU koja bilježi pad zaposlenosti na godišnjoj razini. Sindikati su Tihomira Oreškovića pustili na miru, no Andreja Plenkovića mogle bi zasuti tužbe zbog nepoštivanja sporazuma o plaćama, ako sindikati ne dobiju odgovor iz Vlade kad će i kako poštovati sporazum o plaćama. Sporazum predviđa nekoliko uzastopnih povećanja plaća, njegova se financijska težina procjenjuje na najmanje osam milijardi u razdoblju od četiri godine, no dosadašnje trogodišnje smjernice Vlade nisu predviđale taj trošak. O njemu se ni stranke nisu izjašnjavale u kampanji koju su sindikati iskoristili da bi pripremili sve dokumente za brzo podnošenje tužbi. Kreator tog sporazuma Vilim Ribić još uvijek nastupa raširenih ruku pa kaže da vezano uz sporazum očekuje “slijepo poštivanje vladavine prava”, a to uključuje dogovor sa sindikatima ali i eliminiranje politike iz najviših pravosudnih instancija, odnosno promjene u načinu izbora sudaca.
Bankari uznemireni
– Od nove vlasti priželjkujem bitnu promjenu ekonomske paradigme i distanciranje od dogmi koje su dovele do neviđenog propadanja u zadnjih osam godina, do iseljavanja mladih ljudi, do ubrzanja demografske katastrofe itd., kao i provedbu četiri najvažnije reforme: državnih poduzeća, pravosuđa, javne uprave i obrazovanja, kaže Ribić koji pod ‘dogmom’ misli na proklamiranu politiku štednje, ali i rezanja radnih i socijalnih prava.
– Priželjkujem i održanje razine moralne rigoroznosti koju političkoj eliti nameće Most, što je bez presedana od uspostave nezavisnosti. Da je to napravio Tuđman, Hrvatska bi danas bila drukčija država – komentira sindikalac.
Novi veliki potencijalni trošak za proračun visoke su pronatalitetne naknade koje je obećao HDZ, povećanje rodiljskih naknada u drugom dijelu rodiljskog dopusta, davanje statusa odgojiteljica majkama s četvero ili više djece i priznavanje nacionalne mirovine za starije od 65 godina.
Netipično za desnu stranku Andrej Plenković je u svom pobjedničkom govoru od svih grupacija izdvojio radnike i mlade, a propustio je spomenuti branitelje, kojima su se klanjali njegovi prethodnici.
- Predizborna su obećanja jedno, a realnost drugo. Ministar financija zna da mu smanjenje javnog duga mora biti primarni cilj kako bi spustio cijenu zaduživanja u budućnosti. Trenutačni su gospodarski trendovi pozitivni, mjere europske središnje banke djeluju pozitivno na europsku ekonomiju, a posredno i na hrvatsko gospodarstvo, no da bi se stvorio prostor za realizaciju obećanih prava, potrebno je poraditi na smanjenju rashoda. Za to je potrebna dubinska reforma, prije svega u području zdravstva i socijalne skrbi – komentira Zdeslav Šantić, jedan od bankarskih analitičara. Zapravo će vjerovnici i financijaši krojiti buduće poteze nove vlasti koja će se odmah nakon formiranja morati ukazati u nekom Kitzbühelu u najboljem svjetlu da bi osigurala četiri milijarde eura za refinanciranje obveza koje sjedaju na naplatu.
– Ozbiljna porezna reforma ne može biti provedena prije 2018. godine jer je premalo vremena za bilo kakav značajniji zahvat od početka iduće godine – tvrdi ekonomist Željko Lovrinčević koji smatra da bi Andrej Plenković, ako ništa drugo, morao ići barem na smanjenje broja ministarstava za trećinu da bi poslao poruku da ide u smjeru racionalizacije javnog sektora. Iz dosad rečenog u pregovorima s Mostom proizlazi da bi broj ministara i članova Vlade mogao ostati isti da bi se namirili apetiti svih koalicijskih partnera. Bankare je uznemirila moguća izmjena Ovršnog zakona, no svejedno se tijekom kampanje nisu posebno izjašnjavali. Nije naodmet podsjetiti da je HDZ u svom programu u pojedinim dijelovima bio radikalniji i od Mosta jer je upravo ta stranka obećala da će prvu nekretninu izuzeti od ovrha te da će svima koji su blokirani do iznosa prosječne plaće otpisati dugove prema državi.
