Hrvatski turizam pred velikim je korakom i novom, zelenijom fazom svog poslovanja i razvoja. Već, naravno, postoji niz pojedinačnih primjera dobre prakse, ali svojevrsni okvir za budući održiviji razvoj dat će i novi zakon koji je u pripremi, zakon o turizmu. Javnost ga još nije vidjela, u e-savjetovanje bi trebao najkasnije do ljeta, a u primjenu s početkom iduće godine, ali poznato je da će, među ostalim, propisati elemente za osiguranje održivosti, osigurati alate za praćenje ide li se u dobrom smjeru te propisati obvezu donošenja plana upravljanja destinacijama.
- Prvi draft sam vidio, ali o detaljima se još ne može govoriti, prijedlog zakona tek treba u javnu raspravu. Ali, mogu načelno reći, ako se zakon o turizmu usvoji u ovakvoj ili sličnoj varijanti, bit će to veliki napredak, omogućit će da se strateški važna turistička pitanja počnu rješavati na dugi rok - ocjenjuje predsjednik Hrvatske udruge turizma Veljko Ostojić. Kako razvijati održiviji turizam od dosadašnjeg dovijaju se mnoge zemlje, neke su na taj teren zakoračile i prije nego Hrvatska. U nedalekoj Austriji, recimo, koja si je zacrtala postati jedna od zemalja s najodrživijim razvojem na svijetu, već duže je ugodan sustav ciljanih poticaja za turistička poduzeća, a uveden je i bonus za održivi razvoj.
- Prilikom definiranja poticaja veliki naglasak je stavljen upravo na održivi razvoj i elastičnost. Bonus se dodjeljuje u okviru poticajnih kredita za investicije u okviru kojega će država poticati investicije u održivi razvoj turizma sa sedam posto u odnosu na dosadašnjih pet posto. Pri tome se održivost i održivi razvoj odnosi kako na zaštitu okoliša i resursa, tako i na socijalnu i ekonomsku održivost. Ovom mjerom potiču se na primjer investicije u održivost okoliša i resursa, toplinsku sanaciju, prelazak na obnovljivi izvor energije, socijalne izdatke, izgradnju atraktivnog smještaja za zaposlenike te korporativne ustanove za brigu o djeci zaposlenika. U ekonomsku održivost koju se ovom mjerom potiče, pak, ubrajaju se investicije u modernizaciju soba i prostorija za goste, poboljšanje IT-sigurnosti i digitalizacija procesa unutar poduzeća - kazuje direktor predstavništva Hrvatske turističke zajednice u Austriji Branimir Tončinić, koji pojašnjava kako je za odobravanje poticaja za održivost i održivi razvoj ustaljen bodovni sistem koji ocjenjuje obim investicije u održivost i održivi razvoj što omogućuje preferiranje projekata sa više željenih aspekata održivosti. - U ovoj godini za te je poticaje osiguran proračun u visini od 24,5 milijuna eura, a dodatno za osiguranje investicija i kredita osiguran je proračun u visini od 270 milijuna eura. Ciljna skupina za ovu vrstu poticaja su mala i srednja poduzeća - kaže B. Tončinić.
U talijanskoj regiji Južni Tirol, sa ciljem izbalansiranijeg turizma, uveli su nedavno ograničenja na izdavanje dozvola za nove smještajne kapacitete, a kao gornja granica održivosti propisali su broj noćenja iz 2019. - Došli smo do granice resursa, imali smo problema s prometom. Želimo osigurati kvalitetu života lokalnom stanovništvu i turistima, što je postalo sve teže tijekom zadnjih deset godina. Turisti ovdje dolaze planinariti i vidjeti lijepa mjesta, a ne da se nađu u prometnoj gužvi - pojasnio je Arnold Schuler, odgovoran za turizam u regiji koja je lani imala 34 milijuna noćenja.
Direktorica Hrvatske turisitčke zajednice u Italiji Viviana Vukelić pojašnjava kako je u toj zemlji turistički smještaj u nadležnosti regija, koje ništa ne sprječava da odluče ograničiti broj ležajeva u određenoj zoni, kao što je to napravljeno u spomenutom Južnom Tirolu. - Njihov plan za razvoj turizma do 2030. ima za cilj definirati koliko turizma i koje vrste žele imati u svojoj i koje obveze moraju preuzeti u tom pogledu. U bliskoj vezi s prostornim planiranjem i posebnom pažnjom prema lokalnom stanovništvu, plan po prvi put daje standardizirane pretpostavke temeljene na objektivnim podacima. Planom su predviđene razne mjere, a jedna od njih je upravo i regulacija broja ležaja. U srpnju prošle godine izmjenama zakona o teritoriju i krajoliku od strane Pokrajinskog vijeća, ukupan broj ležaja fiksiran je u Pokrajinski program razvoja turizma. Nakon toga je Giunta provinciale (vrsta komisije) jednoglasno usvojila uredbu kojom se utvrđuju kriteriji i načini za popis ležaja, maksimalna gornja granica te dodjela novih ležaja - kaže V. Vukelić.
U Nizozemskoj i Belgiji, recimo, zasad nema sličnih mjera na nacionalnoj razini, ali i u tim su zemljama neke destinacije suočene s prekomjernim brojevima turista i to se pokušava obuzdati.
- Zanimljiv je primjer Amsterdama koji donosi niz mjera kojima želi ograničiti broj „nepoželjnih“ posjetitelja te svojim stanovnicima grad učiniti ugodnijim mjestom za život. Među nepoželjne ubrajaju se u prvom redu oni koji u Amsterdam dolaze na razuzdane zabave, a u tom je pogledu grad Amsterdam pokrenuo tzv. imidž kampanju protiv „nepoželjnih“ gostiju (Stay Away) kako bi ih odvratio od posjeta gradu i upoznao ih s posljedicama koje njihovo takvo ponašanje može uzrokovati. Potaknuta je i suradnja s udruženjima ugostitelja, hotelijera te receptivnim putničkim agencijama, a skraćuje se i radno vrijeme lokala u centru grada. Daljnje mjere koje grad planira su promjena politike i ograničavanje broja kruzera, nisko cjenovnih zračnih prijevoznika i autobusnih grupa, a predviđeno je i proširenje turističke ponude na područje cijelog grada te stvaranje novih, zanimljivih sadržaja. Prekid izdavanja dozvola predviđen je za otvaranje novih trgovina koje se otvaraju isključivo u turističke svrhe, kao i ugostiteljskih objekata za direktnu konzumaciju jela i pića te tzv. seks-shopova. Također, predviđeno je daljnje ograničavanje ponude smještaja u svrhu turizma u gradu (prije svega apartmana u privatnom vlasništvu), a tu je i transformacija hotelskih kapaciteta u centru grada u stambene ili uredske prostore, spajanje hotelskih soba u smještajne jedinice koji favoriziraju dugotrajni smještaj (od jednog do šest mjeseci) i dr. Cilj ovih mjera je da Amsterdam (p)ostane grad ugodan za život, u prvom redu za svoje stanovnike, tvrtke koje u njemu posluju te onda posljedično i posjetitelje - doznajemo od Ivana Novaka, direktora predstavništva Hrvatske turističke zajednice za Nizozemsku i Belgiju.
U skandinavskim zemaljama je, pak, razvijen sustav državnih poticaja za ekološke projekte u truizmu, a, kako bi se istaknuo zeleni fokus hotela, razvijeni su različiti programi eko- certificiranja, doznajemo od direktora Hrvatske turističke zajednice u Švedskoj Vedrana Sučića, koji otkriva i da se u tom dijelu Europe ekološke naknade uglavnom ubiru preko trgovina s gorivom.
U jednoj od najturističkijih zemalja svijeta, Francuskoj, zasad nema zelenih restrikcija ni poticaja koji bi se odnosile izravno na turizam, ali Francuzi se itekako trude kako bi njihova zemlja ostala ekološkija i time turistički atraktivna.
- U Francuskoj postoji ekoporez, a riječ je o nametu kojeg prema načelu proširene odgovornosti plaćaju proizvođači, uvoznici ili distributeri određenih proizvoda (kućanska ambalaža, električna oprema, baterije itd.). Taj porez plaćaju onečišćivači na štetu koja se stvara okolišu, kako bi se ograničile i/ili ublažile ili popravile određene posljedice. Prihodi su namijenjeni plaćanju, odnosno financiranju selektivnog prikupljanja, recikliranja ili obrade otpada, ali i ograničenju i/ili ublažavanju određenih posljedica utjecaja na onečišćenje prirode - kaže Danijela Mihalić, direktorica predstavništva Hrvatske turističke zajednice u Francuskoj.
>> VIDEO Veličanstven prizor: Jelen bez straha prošetao riječkim područjem
