upozorenje liječnika

Zabrinjavajući podaci: U pandemiji porastao broj umrlih od kardiovaskularnih bolesti

Covid odjel Opće bolnice Karlovac
Foto: Kristina Stedul Fabac/PIXSELL
1/2
27.09.2022.
u 16:03

Bolesti srca i krvnih žila vodeći su uzrok pobola, no procjena je da će opterećenje od tih bolesti biti veće zbog starenja stanovništva, visoke prevalencije bolesti uslijed mogućnosti liječenja i zbog negativnih učinaka rizika kao što su nedovoljno kretanja, pretilost, pušenje i slično, a sigurno da je i covid ostavio posljedice čega ćemo rezultate registrirati u narednom razdoblju - zaključila je dr. Ivana Brkić Miloš

U Hrvatskoj je prošle godine umrlo 22.958 osoba od kardiovaskularnih bolesti. To je za 950 umrlih više nego u 2019. godini a 140 više u odnosu na 2020. godinu, iznijela je danas dr. Ivana Brkić Miloš, voditeljica Službe za epidemiologiju i prevenciju kroničnih nezaraznih bolesti HZJZ-a.

- U usporedbi sa zemljama Europske unije, Hrvatska sa standardiziranom stopom smrtnosti od 572,8/100.000 spada među zemlje koje imaju veće stope smrtnosti od prosjeka EU zemalja. Prosjek za zemlje EU27 iznosi 367,6/100.000, dok je raspon stopa za zemlje EU od 190,4 (Francuska) do 1051,8 (Bugarska). U usporedbi sa susjednim državama Hrvatska ima višu stopu smrtnosti od Slovenije (393,6), Austrije (362,9) i Italije (270,7), a nižu stopu od Mađarske (714,8) - navela je dr. Brkić Biloš, Lošije od Hrvatske stoje i Srbija, Rumunjska, Latvija i Litva, dok jako dobro stoje uz Francusku i Norveška, Danska, Švicarska i Španjolska.  

Lanjska smrtnost od kardiovaskularnih bolesti  zauzima 36,6% od ukupno umrlih u Hrvatskoj u 2021. godini. Vodeće dijagnostičke podskupine su ishemijska bolest srca s udjelom od 12,4% (7773) i cerebrovaskularne bolesti s udjelom od 8% o (5011) u ukupnom mortalitetu. 

Podaci o hospitalizacijama kazuju da je ta stopa pala u pandemiji, najprije u lockdownu a onda se povećavala i smanjivala u narednim mjesecima s tim da je najniža bila kad su epidemijski valovi bili na vrhuncu. Zbog fokusiranosti na covid ostale su bolesti bile zanemarivane, bilo da sami pacijenti nisu usudili ići u bolnicu, bilo da su im liječnici bili nedostupni, na što su upozoravali i pacijenti i liječnici. U 2020. hospitalizacije zbog kardiovaskularnih bolesti smanjene su za 19%, a 2021. za 14% u odnosu na 2019. godinu, a to se donekle kompenziralo kroz dnevne bolnice. 

- Bolesti srca i krvnih žila vodeći su uzrok pobola, no procjena je da će opterećenje od tih bolesti biti veće zbog starenja stanovništva, visoke prevalencije bolesti uslijed mogućnosti liječenja i zbog negativnih učinaka rizika kao što su nedovoljno kretanja, pretilost, pušenje i slično, a sigurno da je i covid ostavio posljedice čega ćemo rezultate registrirati u narednom razdoblju - zaključila je dr. Ivana Brkić Miloš. 

Akademik Davor Miličić istaknuo je da kardiovaskularne bolesti predstavljaju globalnu epidemiju koja ugrožava živote, zdravlje i kvalitetu života na razini svijeta i u Hrvatskoj. 

- Zaklada Hrvatska kuća srca već gotovo deset godina radi na javno-zdravstvenim preventivnim projektima u cilju edukacije građana. No, vrlo je važno da građani surađuju, slušaju preporuke liječnika i usvoje zdrave navike poput fizičke aktivnosti, lagane mediteranske prehrane i odbace cigaretu - naglasio je akademik Miličić, upravitelj Zaklade Hrvatska kuća srca.

- U usporedbi s pred pandemijskom 2019. godinom, kad je od posljedica kardiovaskularnih bolesti umrlo 22.020 osoba, možemo govoriti o porastu broja umrlih koji nas zabrinjava. Ministarstvo zdravstva pozdravilo je donošenje Europskog plana za kardiovaskularno zdravlje te snažno podržava pokretanje Nacionalnog plana za suzbijanje kardiovaskularnih bolesti s posebnim naglaskom na jačanje primarne i sekundarne prevencije kardiovaskularnih bolesti, ali i podizanje razine zdravstvene pismenosti građana. Uz arterijsku hipertenziju, glavni čimbenik rizika kardiovaskularnih bolesti je povećana razina kolesterola u krvi, stoga Zaklada Hrvatska kuća srca poziva na provjeru kardiovaskularnog rizika i savjetovanje o prevenciji i ranom otkrivanju kardiovaskularnih bolesti - izjavila je Ivana Portolan Pajić, dr. med., načelnica Sektora za primarnu zdravstvenu zaštitu i zdravstveni turizam i članica upravnog odbora Zaklade HKS.

Zaklada Hrvatska kuća srca i udruga STEPP povodom Svjetskog dana srca organiziraju u subotu, 1. listopada u prizemlju City Centera one West, od 17 do 20 sati radionicu o postupcima kardiopulmonalne reanimacije. Također, Zaklada u suradnji sa suradnicima organizira aktivnosti provjere kardiovaskularnog rizika (mjerenje arterijskog tlaka i kolesterola) u ljekarni MandisPharm, City Center One West, u petak, 30. rujna od 15 do 19 sati te 1. i 2. listopada od 10 do 14 sati.

Ovim putem pozivamo sve građane da se priključe besplatnoj radionici oživljavanja i nauče kako spasiti život u slučaju iznenadnog srčanog zastoja te da saznaju svoj kardiovaskularni rizik.

Komentara 27

DL
Dvanaest__legija
18:04 27.09.2022.

Da, sada već svi znaju da cjepiva izazivaju upale srca i ugruške, a laganje da su uzroci druge prirode je sramotno!

SP
Stari panj
16:58 27.09.2022.

Pažljivo sam čitao tekst, ali nisam našao da se spominje utjecaj neprovjerenog cjepiva na kardiovaskularne bolest. Idem još jednom čitati.

ZV
zvezdomor
17:01 27.09.2022.

Da , tek će se doznati šta je to cjepivo sve napravilo

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije