Pod naslovom “Otac hrvatske književnosti u djelima modernih pjesnika” u četvrtak je u Hrvatskom centru u Beču predavanje o hrvatskom književnom velikanu Marku Maruliću i njegovoj ostavštini u djelima druge polovice 20. stoljeća, održala izvanredna profesorica na Odjelu za kroatistiku Sveučilišta u Zadru dr. sc.Sanja Knežević.
Ovom izuzetno zanimljivom i dobro posjećenom književnom večeri bečki i gradišćanski Hrvati su također obilježili 500. obljetnicu smrti tog velikog humanista i oca hrvatske književnosti, čijim je povodom Vlada Republike Hrvatske ovu godinu proglasila Godinom Marka Marulića.
Predavanju je nazočio i hrvatski veleposlanik u Austriji Daniel Glunčić, sa svojim timom, prvom tajnicom u Veleposlanstvu Andreom Šelendić te referenticom za kulturu i obrazovanje Katarinom Dorkin Križ.
Sve nazočne uvodno je pozdravila predsjednica bečkog ogranka Matice hrvatske Adrijana Markon Jurčić istaknuvši:
“Nismo htjeli propustiti priliku da i naši iseljenici u Austriji ne obilježe Godinu Marka Marulića”.
Veleposlanik Glunčić je u svom obraćanju nazočnima predložio da se Marku Maruliću, s obzirom na njegove zasluge za hrvatski jezik i identitet, te veze s Gradišćem podigne u Beču spomenik, po uzoru na onaj u Berlinu. Najavio je i potporu Veleposlanstva RH u Beču, u tome.
“Važno je sjetiti se naših velikana, da ne padnu u zaborav. A Marko Marulić, kao otac hrvatske književnosti, sigurno je jedan od njih”, naglasio je veleposlanik Glunčić.
Prof. Knežević je na bečkom predavanju sjajno, ne samo riječima nego i vizuelno, približila publici simboličku poziciju Marka Maruliča u hrvatskom pjesništvu 20. stoljeća, njegovu ulogu očinskog zaštitnika pjesničkog poslanja te osobito hrvatskog jezika i jezične starine. Pritom je pročitala pjesme Tina Ujevića, Zvane Črnje, Tonča Petrasova Marovića i Jakše Fiamenga.
“Najvažnije mi je bilo istaknuti koliko je Marulić još i danas živ. I to pokazati bečkoj publici kroz pregled modernog hrvatskog pjesništva i djela Ujevića, Črnje, Petrasova Marovića i Fiamenga, kako su oni kao veliki pjesnici 20. stoljeća, u svoje pjesništvo unosili ostavštinu Marka Marulića”, rekla je prof. Knežević za Večernji list.
Bečkoj publici prof. Knežević je pojasnila kako su navedeni pjesnici u Marku Maruliću gledali “zaštitnu očinsku figuru”.
“U važnim su se povijesnim trenucima za Hrvatsku pozivali na Marulića u svojim pjesmama, citirajući njegove stihove. Ujević na početku stoljeća, Črnja, odmah nakon Drugog svjetskog rata kada je trebalo očuvati i obnoviti svijest o hrvatskom jeziku u Istri, Marović 1971. godine u vrijeme Hrvatskog proljeća piše u Suprotivu, dok Fiamengo 1992. godine u vrijeme Domovinskog rata zajedno s djecom prognanika u Splitu izrađuje grafičku mapu - Zaziv protiv zloduha, aludirajući na Marka Marulića”.
“Marulić je u svoje vrijeme bio kozmopolitski autor, a koliko je bio čitan u velikim knjižnicama i uglednim mjestima u Europi, potvrđuje i podatak da se od njegovih zbirki pjesama u digitaliziranom obliku u Britanskoj knjižnici nalaze i dijelovi Marulićevog Evanđelistara na kojima je engleski kralj Henry VIII. ostavljao svoje bilješke. Dakle, imamo autora koji se čita u cijeloj Europi, čija je knjiga europski bestseler, i koji po uzoru na Dantea piše prvo hrvatsko književno autorsko djelo, možemo reći umjetničku književnost”, napomenula je prof. Knežević, pojasnivši zašto nam je to važno.
“Važno nam je zbog svijesti o jeziku. Marulić na svojoj splitskoj čakavici stvara jezik visoke književnosti. Njegova Judita pisana prije više od 500 godina, i dalje je svježa”, dodala je.
A kada smo kod Marulićeve “Judite” ona je najvažnije djelo za hrvatsku književnost. Između ostalog i zbog toga jer je ispjevano na hrvatskom jeziku (čakavica). Kako se je moglo čuti na bečkom predavanju, ep je napisan 1501. godine, a objavljen dvadeset godina kasnije. Bilo je riječi i o poemi “Suzana” na hrvatskom jeziku. Ali i o Marulićevim velebnim djelima na latinskom jeziku. Jedno od najpoznatijih je “Davidijada”.
Kako je prof. Knežević rekla “malo joj je žao da su neka Marulićeva djela na latinskom, ostala u sjeni”.
Iznenađenje bečke književne večeri bio je književnik i slikar Tomislav Marijan Bilosnić. On je publici premijerno pročitao svoju novu pjesmu “ U oknu tvoga prozora”, posvećenu Marku Maruliću u povodu obilježavanja 500. obljetnice njegove smrti.
“Pjesma je nastala pri mojoj posjeti kući u Nečujmu gdje je Marulić stvarao, a gdje nema njegove biste. Iz moje pjesme izvire neka vrsta sarkazma. Koristim Marulićeve riječi i govorim što danas u ovo sveopće turističko, nomadsko vrijeme znači jedna velika Marulićeva riječ koju je sam engleski kralj Henry VIII cjenio na svom dvoru”, rekao je Bilosnić za Večernji list dodavši:
“Veličina Marulića, tvorca iznimnog značaja za hrvatsku kulturu i humanista europskog dometa ogleda se, između ostalog, i u činjenici da “svjestan ljepote svoga materinskog jezika, ne govori i piše na latinskom kao što je to tada bilo uobičajeno, nego na hrvatskom jeziku”.
“U Marulićevim djelima čitatelj osjeća sve-vremenost, i u tome je Marulić velik. Bio je europski i svjetski, ali duboko svjestan svog materinskog jezika i temelja”, zaključila je prod. Sanja Knežević, koja je zahvalila svima na organizaciji ovog predavanja. Posebno referentici za kulturu i obrazovanje u Veleposlanstvu RH u Beču Katarini Dorkin Križ.
Veleposlanik Glunčić je za Večernji list rekao kako je “visoka svijest Marka Marulića o ljepoti hrvatskog jezika i učvršćivanju identiteta, dobar primjer i za iseljene Hrvate, da krenu njegovim stopama”. Pa tako i Hrvate u Austriji, gdje položaj hrvatskog jezika još nije odgovarajući riješen i Hrvati traže odvajanje njihovog materinskog jezika od srpskog i bosanskog, iz umjetno stvorene jezične tvorevine BKS.
Organizatori bečkog predavanja bili su bečki ogranak Matice Hrvatske i Hrvatski centar, Beč u suradnji s Austrijskim društvom za kroatistiku. Pokrovitelj mu je bilo Veleposlanstvo RH u Austriji.
