Ujedinjeno Kraljevstvo je u subotu najavilo da će Ukrajini isporučiti teške tenkove Challenger 2. Moskva je rekla da će zbog tih odluka sukob samo "eskalirati".
Poštovani čitatelji, ovaj članak sa praćenjem događaja prethodnog dana je završen. Situaciju u Ukrajini iz minute u minutu sada možete pratiti u novom članku.
Tijek događaja:
22:44 - Kijevska infrastruktura mogla bi se svake sekunde urušiti dok sporadični ruski raketni napadi i ledene zimske temperature sve više pritišću lokalne vlasti, rekao je gradonačelnik ukrajinskog glavnog grada. Gradonačelnik Kijeva Vitalij Kličko i njegov brat Vladimir rekli su za Reuters da zapadni saveznici moraju ubrzati slanje protuzračnih sustava obrane sposobnih za obaranje ruskih raketa. Kijev optužuje Moskvu da gađa civile i ključnu infrastrukturu, čime ugrožava opskrbu električnom energijom, vodom i grijanjem.
"Ne govorimo o kolapsu, ali mogao bi se dogoditi svake sekunde (jer) ruske rakete mogu uništiti našu važnu infrastrukturu u Kijevu", rekao je Vitalij, dodavši da energetski deficit u glavnom gradu trenutno iznosi 30 posto.
"Trenutno je u Ukrajini poprilično hladno te je život bez električne energije i grijanja gotovo nemoguć. Situacija je kritična. Borimo se kako bismo preživjeli", rekao je Kličko na marginama godišnjeg Svjetskog gospodarskog foruma (WEF) u Davosu.
Bivši svjetski prvaci u teškoj kategoriji u boksu, braća Vitalij i Vladimir, dio su šire poslovne i političke ukrajinske delegacije na samitu WEF-a.
"Važno je ne oklijevati dostaviti nam oružje koje nam je toliko potrebno, već ga dostaviti što prije, to bolje. Inače ćemo nastaviti gubiti našu infrastrukturu i, najvažnije, naše najbolje ljude", rekao je Vladimir, dodavši da očekuju eskalaciju na sjeveru Ukrajine iz smjera Bjelorusije. Dio središnjih napora ukrajinske delegacije u Davosu će biti postavljanje temelja za buduću rekonstrukciju i procjena interesa za investiranje u oporavak zemlje.
"Danas govorimo o ratu i okončanju ovog besmislenog rata, no moramo razmišljati o danu poslije sutra", dodao je Vitalij.
Beata Javorcik, glavna ekonomistkinja Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD), rekla je da je najviši međunarodni prioritet pomoći Ukrajini da izdrži zimu, a da joj pritom što veći dio gospodarstva ostane netaknut.
"Izazov je takav da čak i ako je vojno djelovanje ograničeno geografski, uništenje infrastrukture otežava funkcioniranje poslovnih aktivnosti", kazala je Javorcik za Reuters.
EBRD, koji je prošle godine uložio otprilike 1,7 milijardi eura u energetiku, transport i drugu ključnu infrastrukturu u zemlji, procijenio je da se ukrajinsko domaće gospodarstvo prošle godine smanjilo za gotovo trećinu.
Javorcik je rekla da bi nastavak rata, uz niske trenutne izglede za mir, značio da će razvojna banka vjerojatno revidirati svoje prvotno predviđanje o rastu od osam posto za 2023.
22:15 - Čelnica bjeloruske opozicije Svjatlana Tihanovska rekla je da ne misli da će Rusija pokrenuti ofenzivu na Ukrajinu iz Bjelorusije nakon što su dvije zemlje tijekom dana započele vojne vježbe, no da bi Moskva mogla lansirati još raketnih projektila s teritorija svoje saveznice. Moskva i Minsk započele su zajedničke vojne vježbe u ponedjeljak, što je u Kijevu i na zapadu izazvalo bojazan da bi Moskva mogla teritorij svoje saveznice iskoristiti za započinjanje nove ofenzive u Ukrajini.
Tihanovska je u intervjuu za Reuters, na marginama godišnjeg Svjetskog gospodarskog foruma u Davosu, rekla da vjeruje da je svrha vježbi zastrašiti bjeloruski narod mogućnošću rata i uvjeriti ga da predsjednik Aleksandar Lukašenko čini sve kako bi izbjegao sukob.
"Druga svrha je zaprijetiti Ukrajini, odvratiti pažnju njihovih vojnika s istočnog dijela zemlje na sjeverne granice", kazala je Tihanovska, koja je iz Bjelorusije pobjegla nakon predsjedničkih izbora 2020. godine.
Bjelorusija tvrdi da su vježbe obrambene naravi i da neće stupiti u rat, dok je Kremlj opovrgnuo tvrdnje da pritišće Lukašenka da preuzme aktivniju ulogu u sukobu u Ukrajini, koji naziva "posebnom vojnom operacijom".
Bjelorusija je provela brojne vojne vježbe, bilo s Rusijom, bilo samostalno, otkako je Moskva započela invaziju na Ukrajinu u veljači. Minsk, zajedno s Moskvom, također pojačava vojne vježbe naoružanjem i vojnom opremom. Međutim, nejasno je kolika je želja bjeloruskog naroda da uđe u rat protiv svojeg susjeda.
"Lukašenkov režim nije siguran hoće li, ako pošalje vojnike da se bore uz rusku vojsku u Ukrajini, bjeloruski narod promijeniti stranu, sakriti se ili izdati ga pa status quo odgovora Lukašenku i (ruskom predsjedniku Vladimiru) Putinu", rekla je Tihanovska.
Lukašenko, jedan od rijetkih Putinovih čvrstih saveznika, dopustio je Rusiji da koristi bjeloruski teritorij za raketne napade na Ukrajinu i kao mjesto ulaska za ruske vojnike i vojne zrakoplove od početka rata 24. veljače prošle godine.
"Sumnjam da se mogući napad može dogoditi na tlu, no rakete mogu biti lansirane s bjeloruskog teritorija u bilo kojem trenutku", poručila je Tihanovska, istaknuvši da do toga već mjesecima nije došlo.
"Putin zna da bi učešće bjeloruskih vojnika moglo izazvati nepredvidive posljedice", dodala je.
22:13 - Glavni tajnik UN-a Antonio Guterres "osudio" je smrtonosni ruski napad na stambenu zgradu u Dnipru u Ukrajini, koji predstavlja još jedan primjer "sumnje o kršenju ratnog prava", rekla je njegova glasnogovornica.
"Napad u kojem je pogođena stambena zgrada u Dnipru u subotu navečer jedan je od najsmrtonosnijih napada u Ukrajini od početka ruske invazije", rekla je Stephanie Tremblay novinarima.
"Glavni tajnik osudio je ovaj napad, rekavši da je to još jedan primjer kršenja ratnog prava", dodala je.
UN-ova humanitarna koordinatorica u Ukrajini, Denise Brown, pozvala je na "pravu istragu zbog sumnje u ratne zločine i procesuiranje osumnjičenih", dodala je glasnogovornica. Dok bilanca stradalih u ovom napadu trenutno iznosi 40 mrtvih i najmanje 75 ozlijeđenih, "očekuje se da će se ove brojke povećati kako se operacije spašavanja budu nastavile", istaknula je.
"Više od tisuću ljudi ostalo je bez krova nad glavom zbog ovog napada", rekla je glasnogovornica glavnog tajnika, dodajući da agencije UN-a pomažu u njihovom preseljenju, kao i u distribuciji deka, toplih potrepština, pribora za higijenu ili lijekova.
22:11 - Velika Britanija je u ponedjeljak pozvala Njemačku da dopusti slanje tenkova Leopard u Ukrajinu, naglasivši da bi to moglo potaknuti druge zemlje da pruže podršku te Berlin ne bi djelovao samostalno.
"Poznato je da je Poljska, očito, veoma zainteresirana da donira neke Leoparde kao i Finska", rekao je parlamentu britanski ministar obrane Ben Wallace.
"Sve ovo trenutno ovisi o odlukama njemačke vlade. Ne samo hoće li Njemačka poslati svoje Leoparde, već hoće li dati dopuštenje drugima (da učine isto). Pozivam svoje njemačke kolege da to učine", dodao je Wallace.
Njemačka ministrica obrane Christine Lambrecht podnijela je ostavku u ponedjeljak nakon što se njezina vlada našla pod pritiskom da saveznicima dopusti da Ukrajini pošalju tenkove, na početku tjedna koji bi mogao biti ključan za planove Zapada da dodatno opskrbi Kijev. Njemačka se dosad odupirala takvom potezu, govoreći da bi zapadni tenkovi trebali biti poslani Ukrajini samo ako postoji suglasnost među ključnim saveznicima Kijeva, a osobito Sjedinjenih Američkih Država.
"Znam da je bilo zabrinutosti u njemačkom političkom tijelu da ne žele ići sami. Nisu sami", kazao je Wallace. Rekao je da će razmjeri podrške biti jasni na sastanku ukrajinski saveznika u Ramsteinu u Njemačkoj u petak.
17:27 - Više od 7000 civila ubijeno je u Ukrajini otkad je Rusija izvršila invaziju na tu susjednu zemlju u veljači prošle godine, objavio je u ponedjeljak Ured UN-ovog visokog povjerenika za ljudska prava (OHCHR).
"Većina zabilježenih civilnih žrtava izazvana je korištenjem eksplozivnog oružja širokog dometa, uključujući i granatiranje iz teškog topništva, višestrukih sustava raketnih bacača, projektila i zračnih napada", priopćio je OHCHR.
UN-ov Ured za ljudska prava rekao je da je potvrdio 7031 smrt civilnih osoba, no vjeruje da je stvarni broj "značajno viši", s obzirom na to da mnoga izvješća još čekaju potvrdu i s obzirom na nedostupnost područja gdje se odvijaju teške borbe. Većina zabilježenih civilnih smrti dogodila se u područjima pod kontrolom Ukrajine - 6536, u usporedbi s 495 smrtnih slučajeva u područjima koja drže Rusi. OHCHR nije pripisao odgovornost za navedene smrti.
Ukrajina kaže da bi broj ubijenih civila mogao biti i više desetaka tisuća. Obje zemlje niječu da su ciljale civile.
16:25 - Grupa Ukrajinaca, njih stotinu, danas je stigla u bazu za obuku u Oklahomi gdje će se obučavati za korištenje protuzračnog obrambenog sustava Patriot. Druga skupina ukrajinskih vojnika započela je sličnu obuku u Njemačkoj dan ranije. U prosincu je objavljeno da će SAD opskrbiti Ukrajinu protuzračnim obrambenim sustavom Patriot, nakon što je Volodimir Zelenski otputovao u Washington. To je najnaprednije oružje protuzračne obrane koje SAD može ponuditi, navodi Sky News.
16:20 - Njemačka ministrica vanjskih poslova Annalena Baerbock pozvala je na uspostavu posebnog međunarodnog suda da koji bi procesuirao ruske čelnike zbog invazije na Ukrajinu. Potreban je "sud koji će istražiti rusko vodstvo i suditi mu", rekla je Baerbock u govoru na Akademiji za međunarodno pravo u Den Haagu, gdje je sjedište Međunarodnog kaznenog suda (ICC).
Ukrajinska vlada je razumljivo zabrinuta što Rusija ne može biti procesuirana za agresiju pred Međunarodnim kaznenim sudom, rekla je, jer se sud može baviti samo onim slučajevima u kojima su tužitelj i optuženik članovi suda. Rusija nije članica ICC-a, a kao jedna od pet svjetskih sila koje su trajne članice Vijeća sigurnosti s mogućnošću veta, vjerojatno će blokirati bilo kakav pokušaj obraćanja ICC-u.
"Razgovarali smo da surađujemo s Ukrajinom i našim partnerima na ideji osnivanja specijalnog suda za zločine agresije protiv Ukrajine", rekla je Baerbock, dodavši da bi takvo tijelo moglo svoju nadležnost utemeljiti na ukrajinskom kaznenom zakonu. Mogu mu biti dodani i međunarodni elementi - "na lokaciji izvan Ukrajine, s financijskom podrškom partnera i s međunarodnim tužiteljima i sucima, tako da su nepristranost i zakonitost zajamčeni", rekla je.
Ukrajina i Europska unija javno su poduprle ideju posebnog suda. Rusija, koja svoje djelovanje u Ukrajini zove "specijalnom vojnom operacijom", zanijekala je optužbe o ratnim zločinima uključujući i namjerno ciljanje ukrajinskih civila, od kojih su tisuće ubijene. No glavni tužitelj ICC-a Karim Khan upozorio je na mogućnost pravosudne fragmentacije i rekao da je ICC najbolje mjesto za suđenja koja uključuju zločine agresije.
15:42 - Ruski smrtonosni napad na stambenu zgradu u Dnipru u Ukrajini "ratni je zločin" čiji počinitelji moraju biti kazneno gonjeni, ocijenilo je u ponedjeljak švedsko predsjedništvo Europske unije. Na zajedničkoj novinskoj konferenciji s predsjednikom Europskog vijeća Charlesom Michelom, švedski premijer Ulf Kristersson osudio je taj "strašni napad".
"Namjerni napadi na civile ratni su zločini i oni koji su odgovorni za njih moraju biti gonjeni koliko god dugo bude trebalo"", rekao je, nakon napada koji se dogodio u subotu i za koji Kremlj niječe odgovornost.
Švedska i Europska unija "najoštrije osuđuju sustavne i opetovane napade Rusije na civile, civilnu imovinu i kritičnu infrastrukturu u Ukrajini (...) uključujući napad projektilom na zgradu u Dnipru u subotu", rekao je švedski premijer.
15:31 - Norveške vlasti tvrde da je Rus koji se navodno borio za zloglasnu grupu Wagner prešao granicu i zatražio politički azil.
Andrej Medvedev, koji je navodno bio visokopozicionirani član Wagnerove skupine, potražio je utočište u Norveškoj, potvrđeno je za Associated Press. Policija je navela da je osoba ilegalno ušla iz Rusije u Norvešku prelaskom granice, prenosi The Guardian.
Slučaj vodi norveška migracijska policija, a muškarac je prebačen u Oslo gdje je smješten u centar za prekršitelje migracijskih zakona.
Neovisni ruski medij Meduza piše kako je Medvedev služio kao zapovjednik jedinice koja je uključivala i Jevgenij Nužnjin, plaćenik kojeg je navodno smaknula njegova jedinica s čekićem jer je prešao na ukrajinsku stranu.
14:35 - Nedavne promjene na vrhu ruske vojske ostavile su brojna pitanja, među zapadnim i ruskim analitičarima. General Sergej Surovikin, poznat i kao general Armagedon, samo je tri mjeseca bio glavni zapovjednik „specijalne vojne operacije", kako Rusija još uvijek službeno naziva agresorski rat protiv Ukrajine. U četvrtak ga je s mjesta glavnog zapovjednika u Ukrajini smijenio ministar obrane Sergej Šojgu. To nije prva reorganizacija na ruskoj strani od početka invazije. Načelnik glavnog stožera Valerij Gerasimov sada je, barem formalno, preuzeo rusko vojno vodstvo u Ukrajini.
12:49 - Kremlj je u ponedjeljak odbacio optužbe o odgovornosti za smrt 36 civila u gradu Dnipru i poručio Zapadu da će "gorjeti" tenkovi koje planira poslati Ukrajini i da novo naprednije oružje neće promijeniti tijek rata. Velika Britanija objavila je u subotu da će poslati 14 tenkova Challenger 2 i drugu naprednu topničku opremu Ukrajini u tjednima koji dolaze.
"Oni koriste ovu zemlju kao instrument za ostvarenje svojih proturuskih ciljeva", rekao je glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov odgovarajući na pitanje o britanskim tenkovima. "Ti tenkovi gore i gorjet će kao i ostali", rekao je. Peskov je poručio da nove pošiljke oružja iz Britanije, Poljske i drugih zemalja neće promijeniti situaciju na terenu.
Njemački kancelar Olaf Scholz pod pritiskom je da odobri slanje tenkova Leopard 2 Ukrajini. Tenkove bi trebala poslati Njemačka koja ih proizvodi i druge zemlje koje ih posjeduju.
Napad na Dnipro
Kremlj je također ustvrdio da ruske snage nisu ciljale stambene zgrade u raketnim napadima na Ukrajinu, dva dana pošto je ruski projektil pogodio stambeni kompleks u Dnipru, pri čemu je prema najnovijim podacima Kijeva poginulo 36 ljudi, a za desecima se još traga uz sve manje nade da ima preživjelih.
"Situacija" u Dnipru rezultat je ukrajinskih sustava protuzračne obrane, ustvrdio je Peskov. "Ruske oružane snage ne gađaju stambene zgrade ili civilnu infrastrukturu. Napadaju samo vojne ciljeve, bilo da su očiti ili skriveni", rekao je Peskov.
Grad od gotovo milijun stanovnika Dnipro je ključna baza za ukrajinske snage u istočnom Dobansu zbog čega je pod neprestanim ruskim raketiranjima.
Nema rivalstva s Wagnerom
Kremlj je u ponedjeljak komentirao i medijske napise o rastućem rivalstvu između regularne ruske vojske i plaćeničke skupine Wagner koju vodi Jevgenij Prigožin koji ne preže od kritiziranja ruskog zapovjedništva. Sukob između ruskog ministarstva obrane i plaćenika Wagnera "postoji samo u informacijskom prostoru", ustvrdio je Peskov, prenosi Reuters.
Moskva je prošli tjedan objavila da je zauzela rudarski grad Soledar sjeverno od grada Bahmuta koji ruske snage mjesecima pokušavaju osvojiti, a upravo je Prigožin prvi objavio da su njegovi Wagnerovci zauzeli Soledar. Službeni Kijev opovrgnuo je te tvrdnje i objavio da ukrajinske snage još drže položaje u Soledaru.
Ukrajinska vojska je u priopćenju ustvrdila da je "nanijela velike ljudske gubitke" ruskim snagama blizu Bahmuta i grada Avdijivke na istoku Ukrajine. U ponedjeljak se u Ukrajini očekuje dolazak direktora Međunarodne atomske agencije (IAEA) Rafaela Grossija koji je u tvitu prije polaska naglasio da će IAEA pojačati prisutnost u Ukrajini "kako bi pomogla spriječiti nuklearni incident u borbama koje su u tijeku".
12:39 - Rusija je proizvela prve nuklearne bojeve glave za supertorpeda Posejdon koji će biti raspoređeni na nuklearnoj podmornici Belgorod, objavio je u ponedjeljak TASS pozivajući se na anonimni obrambeni izvor.
12:36 - Sve ukazuje to da će se Bjelorusija u budućnosti pridružiti ratu - izjavio je neovisni obrambeni analitičar Konrad Muzyka. Poljski analitičar rekao je da su intenzitet i opseg vojnih aktivnosti koje Bjelorusi poduzimaju najveći od kraja Hladnog rata. "Nikada nismo vidjeli da bjeloruske snage toliko treniraju. Od kraja travnja, one su u biti uvježbavale svaku vojnu sposobnost koja bi bila potrebna da se Bjelorusija uključi u rat, istaknuo je za Sky News.
8:04 - Rusija je u noći raketirala ukrajinski jugoistočni grad Zaporižja, ranivši civile i uništivši stambenu infrastrukturu, tvrde regionalni dužnosnici. Oleksandr Starukh, šef regionalne državne uprave Zaporižja, rekao je da je Rusija lansirala rakete na regionalno središte. Neprijatelj je raketirao regionalni centar i prigradska naselja, dodao je.
Nekoliko ljudi je lakše ozlijeđeno, a službe su na terenu.
Tajnik gradskog vijeća Zaporižja Anatolij Kurtev potvrdio je da su tri osobe prevezene u bolnicu.
"Rusi su opet pucali po našem gradu. Kao rezultat noćnog napada, ljudi su ozlijeđeni. Ima oštećenih kuća. Tri osobe su prevezene u bolnice. Među njima je dvoje djece od devet i petnaest godina”, kazao je.
8:00 - U nedjelju su ukrajinske snage "gotovo sigurno" zadržale položaje u Soledaru, sjeverno od Bakhmuta, stoji u izvješću britanskog ministarstva obrane. Tijekom vikenda nastavljene su intenzivne borbe u sektorima Kremina i Bakhmut na fronti u Donbasu, dodalo je ministarstvo.
“Tijekom posljednjih šest tjedana, i Rusija i Ukrajina postigle su teške, ali ograničene dobitke u različitim sektorima. U ovim okolnostima, ključni operativni izazov za obje strane je stvoriti formacije neobvezujućih, sposobnih trupa koje mogu iskoristiti taktičke uspjehe za stvaranje operativnih proboja". navodi se i izvješću.
Latest Defence Intelligence update on the situation in Ukraine - 16 January 2023
— Ministry of Defence 🇬🇧 (@DefenceHQ) January 16, 2023
Find out more about the UK government's response: https://t.co/W1uSYAIeGE
🇺🇦 #StandWithUkraine 🇺🇦 pic.twitter.com/LO82vM2DDX
7:20 - Bjelorusko Ministarstvo obrane upravo je objavilo najnovije priopćenje vezano uz zajedničke vježbe zračnih snaga s Rusijom. "Danas je započela zajednička taktička letačka vježba postrojbi zrakoplovstva Oružanih snaga Republike Bjelorusije i Ruske Federacije koje ulaze u sastav zrakoplovne komponente Regionalne grupacije trupa, izvijestili su.
Ministarstvo je dodalo da je glavni cilj vježbe "povećanje operativne kompatibilnosti u zajedničkoj izvedbi zadaća borbene obuke".
7:19 - Broj poginulih u ruskom raketnom napadu na stambeni blok u Dnjipru popeo se na 35, prema ukrajinskim dužnosnicima. Regionalni guverner Dnjipra, Valentyn Reznichenko, potvrdio je da je 35 ljudi ubijeno u napadu-
"Akcija potrage i spašavanja u Dnjipru traje već gotovo 40 sati. Noću su spasioci izvukli još nekoliko mrtvih ispod ruševina višekatnice koju je uništio ruski projektil. Tada je neprijateljski napad odnio živote 35 stanara zgrade. Među njima je i dvoje djece. Spašeno je 39 osoba, 75 ih je ozlijeđeno. Među ozlijeđenima je 14 djece. Sudbina još 35 stanara zgrade nije poznata. Potraga za ljudima ispod ruševina se nastavlja", izvijestio je.
Gradonačelnik Dnjipra, Boris Filatov, rekao je za Reuters: "Šanse za spas ljudi sada su minimalne. Mislim da će se broj mrtvih mjeriti desecima.”
Preuzevši odgovornost za raketne napade širom Ukrajine, rusko ministarstvo obrane je u nedjelju priopćilo da je postiglo svoj cilj. U priopćenju ministarstva objavljenom na Telegramu stoji: “Sve označene mete su pogođene. Cilj napada je postignut.” No, nije spominjao napad na stambenu zgradu.
6:30 - Rusija i Bjelorusija danas počinju zajedničke vježbe zračnih snaga, koje su izazvale strahove u Kijevu i na Zapadu da bi Moskva mogla iskoristiti svog saveznika za pokretanje nove kopnene ofenzive u Ukrajini. Minsk kaže da su vježbe obrambene, a otkako je Moskva koristila svog susjeda kao odskočnu dasku za svoju invaziju na Ukrajinu prošle veljače, Bjelorusija je izvela brojne vojne vježbe, i sama i zajedno s Rusijom.
"Tijekom taktičke letačke vježbe bit će uključeni svi aerodromi i poligoni zračnih snaga i snaga protuzračne obrane Oružanih snaga Bjelorusije", navodi se u priopćenju bjeloruskog ministarstva, piše Reuters.
6:20 - Glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg rekao je u nedjelju da Ukrajina može očekivati nove pošiljke teškog naoružanja od svojih zapadnih saveznika u "bliskoj budućnosti".
"Nedavna obećanja o opskrbi teškim naoružanjem su važna - i ja očekujem više u bliskoj budućnosti", rekao je Jens Stoltenberg njemačkom listu Handelsblatt.
On je govorio uoči sastanka zapadnih zemalja koje daju pomoć Ukrajini koji se treba održati 20. siječnja u američkoj bazi Ramstein u Njemačkoj. "Nalazimo se u odlučujućoj fazi rata", nastavio je Stoltenberg. "Važno je da opskrbimo Ukrajinu oružjem koje joj je potrebno kako bi pobijedila".
Zapadne zemlje dugo su oklijevale isporučiti Ukrajini teže naoružanje, navodeći kao razlog strah da će biti uvučene u rat ili provocirati Rusiju.
Raspon oružja koje daju sada se proširio. Početkom mjeseca Francuska, Njemačka i SAD obećale su poslati oklopna vozila ili izviđačke tenkove - 40 njemačkih Mardera, 50 američkih Bradleya i francuske AMX-10 RC.
Ujedinjeno Kraljevstvo je u subotu najavilo da će Ukrajini isporučiti teške tenkove Challenger 2. Moskva je rekla da će zbog tih odluka sukob samo "eskalirati". Prema riječima glavnog tajnika NATO-a, ruski predsjednik Vladimir Putin pogriješio je napadom na Ukrajinu.
"Precijenio je snagu svojih oružanih snaga. Vidimo njihove pogrešne korake, nedostatak morala, probleme sa zapovijedanjem, njihovu lošu opremu", rekao je. Ali Rusi su "pokazali da su spremni podnijeti teške gubitke kako bi postigli svoj cilj", dodao je.
Rusi topništvom gađaju predgrađe Kreminne.Zna se koliko je sati.