Vlada je na današnjoj sjednici usvojila Nacrt prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o hrvatskom državljanstvu kojim će, kako je rekao premijer Andrej Plenković, Hrvati izvan Hrvatske moći stjecati državljanstvo lakše nego do sada.
– To je bio dio naših razgovora, u krajnjoj liniji i obećanja na Savjetu za Hrvate izvan Hrvatske s kojima vodimo redoviti dijalog i mislim da su ove izmjene u tom smjeru jako dobre, ali još uvijek zadržavaju nužnu razinu potrebnog opreza i sigurnosti koje hrvatske institucije moraju pridavati kada netko stječe hrvatsko državljanstvo – rekao je Plenković.
Prijedlogom zakona, između ostalog, povećava se dobna granica za prijavu u evidenciju hrvatskih državljana do navršene 21. godine života osobe u odredbama koje se odnose na stjecanje hrvatskog državljanstva podrijetlom za dijete rođeno u inozemstvu čiji je jedan roditelj u trenutku njegova rođenja hrvatski državljanin. U odnosu na važeći zakon, predložena je izmjena odredbe o redovitom načinu stjecanja hrvatskog državljanstva tako da se ne uvjetuje poslovnom sposobnošću osobe. Izostavlja se generacijsko ograničenje za stjecanje hrvatskog državljanstva za potomke iseljenika u ravnoj liniji i njihove bračne drugove, a ista se kategorija stranaca oslobađa obveze udovoljavanja pretpostavci poznavanja hrvatskog jezika i latiničnog pisma, hrvatske kulture i društvenog uređenja.
Što se još mijenja možete pročitati u dokumentu:
Na Vladi su, između ostalog, danas usvojeni i Nacrt konačnog prijedloga zakona o zaštiti prijavitelja nepravilnosti, Prijedlog odluke o proglašenju projekta "Razvoj vodno-komunalne infrastrukture Sinj" strateškim investicijskim projektom te Prijedlog odluke o proglašenju projekta "Sustav odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda aglomeracije Krapina" strateškim investicijskim projektom Republike Hrvatske
Plenković se na početku sjednice osvrnuo na obilježavanje godišnjice smrti prvog predsjednika RH Franje Tuđmana i otvorenje spomenika u Zagrebu.
– Mislim da je time još jednom odano poštovanje njegovoj vizionarskoj državničkoj politici – rekao je Plenković.
Plenković je također izrazio zadovoljstvo time što su, kako je rekao, konzistentni u ispunjavanju obaveza prema Rijeci kao europskoj prijestolnici kulture 2020. Plenković, koji se jučer sastao s potpredsjednikom Svjetske banke za Europu i središnju Aziju Cyrilom Mullerom, rekao je da nas Svjetska banka prati i savjetuje u procesu strukturnih reformi. Komentirao je i vijest da je agencija Fitch zadržala hrvatski kreditni rejting na BB+.
– Prate što radimo, vide izazove. Mislim da je ovakva poruka Fitcha dobra i na tragu je ocjena druge dvije rejting agencije u posljednje vrijeme – rekao je Plenković.
PVRH @AndrejPlenkovic: Sve najrelevatnije svjetske rejting agencije ove su godine zadržale ili povećale rejting ili izglede za kreditni rejting 🇭🇷. #sjednicaVRH pic.twitter.com/24SalefiJx
— Vlada R. Hrvatske (@VladaRH) December 13, 2018
Osvrnuo se i na konferenciju u Marakešu rekavši da je ogromna većina članica UN-a bila na konferenciji i da je Globalni kompakt o migracijama prihvaćen.
– Ponavljam, dokument regulira zakonite migracije, nije obvezujućeg karaktera, predstavlja napor cijele međunarodne zajednice, dvogodišnji, rekao bih, da se nastoji naći način kako se baviti s globalne razine uređenim migracijama jer samo tako možemo pronaći rješenje za krize koje su se više nego jasno dogodile nakon nekontroliranih izbjegličko-migracijskih valova, osobito na političkoj arhitekturi članica zapadne Europe. Stoga je naš stav bio konzistentan, jasan, razuman, racionalan. Nismo, kao ni inače, podlegli pritiscima, nekakvoj panici ili histeriji koju su neke političke stranke pokušale plasirati u hrvatski javni prostor – rekao je Plenković, dodajući da su pokazali zrelost nužnu hrvatskom društvu.
– Tim ćemo putem nastaviti jer ovdje smo da odgovorno i racionalno vodimo državnu politiku. To je ono što ćemo činiti i dalje – rekao je Plenković.
Pogledajte i video žustre rasprave Brune Esih i Andreja Plenkovića u Saboru:
Pozdravljam ovaj potez Vlade, osobno znam neke naše ljude vani koji su djeca ili čak unuci Hrvata što su odselili, htjeli bi državljanstvo, htjeli bi se vratiti, a do sada nisu mogli. Bravo!