Hrvatska je i u 2023. godini bila financijski najovisnija članica Europske unije o privatnim doznakama i osobnim transferima iz inozemstva, koji su lani dosegnuli 7,2 posto hrvatskog BDP-a ili 5,61 milijardu eura. Transferi na privatne račune građana uključuju radničke doznake ili druge oblike pomoći, plaće privremeno zaposlenih u inozemstvu te mirovine koje se iz inozemstva isplaćuju ljudima koji borave u Hrvatskoj. U prvih šest mjeseci ove godine, navodi HNB, privatne su doznake iznosile 2,98 milijardi eura, pri čemu opet dominiraju njemačke 1,143 milijarde eura.
U godinu dana pristigle uplate povećane su 525 milijuna eura u odnosu na 2022. godinu. Nakon Njemačke, na drugo se mjesto probila Irska sa 607 milijuna eura osobnih doznaka prema Hrvatskoj tijekom 2023. (323 milijuna u prvih šest mjeseci ove godine), što je trostruko više nego 2019. godine. Na trećem je mjestu Nizozemska s 554 milijuna eura doznaka ili osam puta više nego 2019. godine. Nova generacija migranata nije presjekla veze s domovinom i članovima obitelji te ih obilato potpomaže. Na četvrtom mjestu su doznake iz Austrije, godišnje 436 milijuna eura, te su se i one utrostručile od 2019. godine. Visok iznos došao je iz Slovenije – 285 milijuna eura, stotinjak milijuna eura više nego u pretpandemijskom razdoblju.
Privatne doznake u Latviji i Rumunjskoj nešto su manje od 3 posto tamošnjeg BDP-a, a hrvatska ovisnost o inozemnim uplatama može se mjeriti samo s ovisnošću u ostalim jugoslavenskim republikama, koje su tijekom 20. stoljeća sve odreda “izvozile” svoje stanovništvo. Eurostat navodi da doznake koje stižu na Kosovo dosežu 17,5 posto tamošnjeg BDP-a, u Crnoj Gori te Bosni i Hercegovini po deset posto, u Srbiji, slično kao u Hrvatskoj, dosežu 7,2 posto te u Makedoniji tri posto godišnjeg BDP-a!
Kapital ide i u drugom smjeru. S povećanim zapošljavanjem stranih radnika bilježi se pojačan odljev privatnih doznaka u inozemstvo te su one lani bile 330 milijuna jače nego 2022. godine, ukupno 1,4 milijarde eura. U prvoj polovini ove godine iz Hrvatske je otišlo 787 milijuna eura privatnih doznaka, najviše u Bosnu i Hercegovinu, Srbiju, Nepal, Indiju, Filipine te Sjevernu Makedoniju. U Bosnu i Hercegovinu lani su isplaćena 332 milijuna eura, u Srbiju 150 milijuna eura, u Nepal 89 milijuna, u Makedoniju 70 milijuna eura, u Indiju 61 milijun eura te Filipine 58,5 milijuna eura. Najveći skok kod odljeva kapitala u prvom je dijelu ove godine zabilježen kod Nepala te Indije i Filipina. U Nepal je od siječnja do kraja lipnja otišao 71 milijun eura, a Indiju i Filipine po 45 milijuna eura. U osam azijskih država isplaćeno je u prvoj polovini ove godine 212 milijuna eura koje su strani radnici zaposleni u Hrvatskoj poslali članovima svojih obitelji.
Eurostat ističe da su tijekom 2023. godine rezidenti EU poslali u svoje matične države izvan EU 51 milijardu eura, što je povećanje od osam posto na godišnjoj razini. S druge strane, priljev u EU bio je 13,4 milijarde eura. Ipak, više od polovine iznosa prekograničnih naknada zaposlenicima i privatnih transfera ostalo je unutar granica EU, budući da se građani Europske unije slobodno kreću i rade na zajedničkom tržištu. Većina transfera iz Hrvatske, Grčke, Španjolske i Poljske, od 90 do 98 posto, otišla je u zemlje izvan EU. Švicarska je vodeća atraktivna lokacija za zapošljavanje europskih građana te su prema Francuskoj iz Švicarske isplaćene 20,3 milijarde eura, prema Njemačkoj 7,3 milijarde, Italiji 6,5 milijardi eura, prema Portugalu 1,1 milijarda eura i Austriji 900 milijuna eura.
POVEZANI ČLANCI
VIDEO Svadba bez mladenaca postala pravi hit
Oni svi imaju osiguranje i tim zemljama da Mi mozemo samo sanjati da smo tako osigurani .Toliko o tome tko sisa domovinu. 7,2%je jedan veliki iznos a ti dalje siri neistine okojima ???