Sa zamrznutim novcem iz kohezijskih fondova Europske unije, još neisplaćenim novcem iz posebnih EU fondova za oporavak od koronakrize, državnim proračunom koji je dugo subvencionirao građanima cijenu goriva, rastućim proračunskim deficitom, rastućom inflacijom i sve nepovoljnijim uvjetima zaduživanja na tržištu, Mađarska je suočena s ozbiljnim ekonomskim problemima.
Najviše će platiti Richter
Stoga je mađarska Vlada u petak predvečer, nakon zatvaranja burze, objavila uredbu o uvođenju novog posebnog poreza za farmaceutske kompanije koje proizvode lijekove u Mađarskoj: plaćat će do osam posto na prihode u 2022. i 2023., a to je posebni porez koji dolazi povrh jednog već ljetos uvedenog posebnog, kriznog poreza, koji obuhvaća banke, osiguravajuća društva, energetske kompanije i avioprijevoznike.
Novi porez iznosi osam posto za farmaceutske proizvođače s prihodima većim od 373,5 milijuna eura godišnje, jedan posto za iste takve kompanije s prihodima manjim od 124,5 milijuna eura godišnje, a tri posto za one s prihodima između ta dva iznosa. Najviše će platiti Richter, najveća mađarska farmaceutska kompanija, koja je izvijestila burzu da procjenjuje novu poreznu obvezu za 2022. na dodatnih 69,6 milijuna eura, javlja portfolio.hu. Ulagači su se odmah nakon te vijesti i početka trgovanja na burzi počeli rješavati dionica Richtera više nego inače.
Mađarska u sljedećim mjesecima očekuje inflaciju od 26 do 27 posto, javlja agencija Reuters, a projicirani proračunski deficit u 2022. je 6,1 posto, s time da mađarski mediji citiraju stručnjake koji govore da će u 2023. deficit moguće skočiti i na 10 do 12 posto. To će se dogoditi ako mađarska vlada ipak ne dobije novac iz EU fondova na koji u svom proračunu za 2023. i dalje računa, ali čija je isplata vrlo neizvjesna jer ovisi o tome hoće li vlada ispuniti niz kriterija koji se tiču vladavine prava i sprečavanja korupcije. Europska komisija poručuje da će odmrznuti novac tek nakon što Mađarska ispuni sve zadane kriterije. Zasad joj je iz kohezijskih fondova zamrznuto 6,35 milijardi eura, a dodatnih 5,8 milijardi eura za oporavak od koronakrize čeka ispunjenje svih kriterija za početak isplate.
'Trpimo tešku štetu'
Zaduživanje i refinanciranje mađarskog duga na tržištu otežano je zbog rasta prinosa na državne obveznice svih zemalja u EU, ali u slučaju Mađarske dodatno je otežano, i čini se da su ti prinosi dodatno porasli, zbog neizvjesnog ishoda borbe premijera Viktora Orbána protiv europskih pravila i protiv EU-institucija u Bruxellesu. Prije su ti prinosi bili tri do 3,5 posto, sada su blizu sedam posto, s time da neki stručnjaci predviđaju da će uskoro krenuti i prema deset posto.
Premijer Orbán i dalje inzistira na tome da su europske sankcije protiv Rusije, kao odgovor na rusku agresiju na Ukrajinu, velikim dijelom skrivile ekonomsku krizu kroz koju prolazi njegova država, iako se on izborio za niz izuzeća za Mađarsku od tih europskih sankcija, poput izuzeća od embarga na rusku naftu.
– Trpimo tešku ekonomsku štetu, plaćamo cijenu ratu sankcija, a tijekom 2023. gotovo sve europske države suočit će se s izazovom: mogu li izbjeći ekonomski pad i recesiju koji su izravna posljedica rata i europskog sudjelovanja u tom ratu, kako nazivamo sankcije – rekao je Orbán na novogodišnjoj konferenciji za novinare u Budimpešti.
VIDEO Medvedev iznio svoja predviđanja za 2023.: Stvorit će se Četvrti Reich, izbit će ratovi, a Elon Musk bit će novi vođa...
Dokazano, na pametniji i najveći luZer u Evropi.