Europski investicijski plan za zapadni Balkan, koji Europska unija priprema za jesen, i koji će imati važnu ulogu u razvoju regije i oporavku gospodarstava zapadnobalkanskih zemalja od posljedica pandemije koronavirusa, bit će vrijedan više desetaka milijardi eura, optimistično je najavio crnogorski premijer Duško Marković nakon posjeta europskim institucijama u Bruxellesu, kazavši kako je Crna Gora pozvana da ponudi svoje projekte na području infrastrukture, energetike i obnovljivih izvora energije, prometa i digitalne ekonomije.
Ubitačan drugi val
Marković vjeruje kako je europska perspektiva Crne Gore “sasvim izvjesna”, poručujući kako će Crna Gora snažno nastaviti svoj put prema EU.
Crna Gora je potkraj hrvatskog predsjedavanja Vijećem EU otvorila posljednje neotvoreno pregovaračko poglavlje, a u svibnju je prihvatila novu metodologiju pregovora, koju je nametnula Francuska i koja omogućava ponovno otvaranje već zatvorenih poglavlja i povratak na početak u slučajevima kada se ocijeni da zemlje kandidati u nekom području ne napreduju očekivanom brzinom.
Ulaskom Crne Gore u EU, iako je u ovom trenutku nezahvalno prognozirati kad će se to dogoditi, bit će okončana integracija Crne Gore u zapadne strukture. Crna Gora bila je treća republika nastala raspadom bivše Jugoslavije koja je postala punopravna članica NATO-a, što je izazvalo burne reakcije u Srbiji i Rusiji, s obzirom na to da je Crna Gora većim dijelom svoje povijesti bila dijelom ruske interesne sfere, a ulazak u EU konačno će zaokružiti tektonsku promjenu na geopolitičkoj karti Balkana.
Crna Gora istodobno se suočava s naglim porastom broja zaraženih novim koronavirusom. Stigli su rezultati iz Njemačke prema kojima je od 2000 uzoraka poslanih u jedan njemački laboratorij njih čak 400 pozitivno, što će vjerojatno utjecati i na uvođenje novih epidemioloških mjera.
Kako objašnjava direktor crnogorskog Instituta za javno zdravlje Boban Mugoša, dosad je u Crnoj Gori testirano 25 tisuća građana, zbog čega su crnogorski laboratoriji povećali svoje kapacitete deset puta, ali je također uspostavljena suradnja s jednim od najvećih laboratorija u Njemačkoj, kamo je poslano 2000 uzoraka. S 963 zaraženih Crna Gora u drugom valu ima tri puta više zaraženih nego u prvom valu, a slična situacija je i u ostalim balkanskim zemljama, koje su relativno dobro prošle u prvom valu, a sada se, najvjerojatnije zbog prebrzo ukinutih epidemioloških mjera, suočavaju s naglim porastom broja zaraženih.
Taj porast još uvijek nije poprimio dramatične razmjere, ali bi se to uskoro moglo dogoditi s obzirom na to da je riječ o jednoj od najsiromašnijih europskih regija s devastiranom medicinskom infrastrukturom. Albanija, BiH, Bugarska, Kosovo i Rumunjska bilježe rekordne brojke i na te zemlje otpada 15 posto svih europskih slučajeva, iako čine samo sedam posto europskog stanovništva.
Kosovo ‘balkanski Wuhan’
Situacija je osobito teška u Srbiji, gdje su, prema riječima tamošnjih zdravstvenih radnika, zdravstveni kapaciteti, osobito u Beogradu koji je najteže pogođen epidemijom, popunjeni. Osim zdravstvene, Srbija se suočava i s političkom krizom i demonstracijama koje su rezultat nezadovoljstva građana lošim upravljanjem zdravstvenom krizom od vladajućih struktura i osobito predsjednika Aleksandra Vučića, koji u toj zemlji odlučuje praktički o svemu.
Broj zaraženih porastao je i na Kosovu, i to za 187 u posljednja 24 sata. Kosovo bi, prema riječima čelnika tamošnjeg sindikata zdravstvenog sektora Blerima Syle, moglo postati “balkanski Wuhan”, a u tom će se slučaju, kako je upozorio, kosovski zdravstveni sustav “samo urušiti”.
Situacija se pogoršava i u BiH, koja je u utorak zabilježila 189 novih slučajeva, dvostruko više nego dan prije, ali ipak znatno manje nego potkraj prošlog tjedna, kada su dnevne brojke novozaraženih bile veće od 300. U BiH je dosad zaraženo 7170 osoba, a smrtnih je slučajeva bilo 228.
