13.07.2017. u 10:05

Raspre o euru i dociranje o šoping-listi reformi paravan su ekonomista-političara za skrivanje od stvarnosti

Euro i reforme dvije su teme koje hrvatski ekonomisti-političari bace među narod kao kost među pse, da se narod njima zabavi, uvijek kad ga treba spriječiti da se upita nešto sasvim drugo: a što zaista treba učiniti da se Hrvati odlijepe s dna europske ljestvice proizvodnosti po stanovniku?

Je li to zaista euro? Jesu li to zaista “reforme”, svaki put sve dublje i sve teže?

Svaka rasprava o euru potpuno je besmislena iz najmanje dva razloga: prvi je da se Hrvatska ugovorom obvezala prihvatiti euro. Drugi je fundamentalan: mali narodi poput Hrvata ne može imati vlastiti pravi novac, takav koji bi služio i kao sredstvo za pohranu vrijednosti, odnosno štednju, novac pričuve (eng. reserve money), i prisiljeni su koristiti novac nekog velikog naroda kao vlastiti – ili njegovim preuzimanjem, ili kroz neki oblik valutnog odbora, što za sada ima Hrvatska. Prisjetimo se, zadnji put kad su Hrvati emitirali vlastiti novac, hrvatski dinar, 1. siječnja 1992. godine jedna njemačka marka službeno je stajala 55,00 hrd, a zadnjega dana iste godine 495,00 hrd.

A “reforme”? Naravno da bolje školstvo, zdravstvo, sudstvo, mirovinsko itd., povećava potencijale za gospodarski rast, no oni koji u svijetu znaju o tome nešto više, koji su proučavanju tog problema posvetili cijeli život i o tome napisali glavne knjige (a među njima nema nikoga iz Hrvatske) odavna su upozorili: nemojte provoditi reforme kao šoping-listu. Tada je sasvim sigurno da zaista nećete provesti nijednu. Identificirajte ono jedno, glavno, sputavajuće ograničenje rastu – i njega otklonite. Ne sve odjednom! Samo jedno! A kad to čovjek pročita i nauči, shvati koliko je neprekidno hrvatsko ustrajanje na stotinama istodobnih reformi anakrono i promašeno, gotovo na rubu debiliteta.

A koje je to jedno, jedino, glavno sputavajuće ograničenje hrvatskom gospodarskom rastu? Zašto Hrvati ne uspijevaju u svijetu više zaraditi? A koliko malo Hrvati zarađuju, zorno nam ovih dana pokazuje američko društvo za upravljanje poduzećima KKR koje je uz televiziju N1 kupilo i hrvatske kanale Novu TV i Doma TV. KKR ima oko milijun zaposlenih, otprilike kao i Hrvatska, no oni imaju ukupni godišnji prihod od 200 milijardi dolara, dok je hrvatski BDP samo 50 milijardi dolara. Prosječni KKR-ov zaposlenik stvara četiri puta veću vrijednost nego prosječni zaposleni Hrvat. Kako je to moguće? Zašto i milijun zaposlenih Hrvata ne proizvodi godišnje 200 milijardi dolara?
Nešto ih sputava, a otkriti što, ozbiljna je znanstvenoistraživačka zadaća koje se hrvatska ekonomska politika nikada nije željela prihvatiti. Docirati o reformama puno je lakše.

A možda bi ekonomistima-političarima bilo dobro da za početak pitaju Neretljane zašto ovih dana motornim pilama sijeku stabla bresaka, a dinje poklanjaju uz cestu. Pa će čuti da se u Hrvatskoj danas ne isplati ni proizvodnja najbolje hrane na svijetu na najplodnijoj zemlji na svijetu. A mogu li to reforme školstva, zdravstva ili vojske promijeniti? Možda i mogu, ali ne za našega života.

Ključne riječi

Komentara 4

DO
dopizdilomi
10:20 13.07.2017.

Uračunajte minimalac i sve će vam biti jasno.

RO
romalazio
12:30 13.07.2017.

Zato kaj od tih milijun ljudi pola radi u drzavnom i javnom sektoru, dakle ne privređuju novu vrijednost neko žive od proračuna, a od druge polovice trećina ne dobiva plaću ili im kasni po tri mjeseca. I kako onda očekivatt od 300 000 ljudi koji rade kod privatnika dobivaju plaću i to tko za ko zna kako male pare rade, ubijaju se od posla, da oni zarede 200 milijardi?

MT
miki_trasi
13:20 13.07.2017.

Sto bi moji Ameri rekli, ovo je "bullshit". KKR je investicijska firma koja kupuje druge firme. Ima 1700 zaposlenih u cijelom svijetu. Godisnji promet joj je 8 mlrd USD, profit 690 milijuna (2017.). Od osnutka (1976), firma je *ukupno* napravila transakcija u vrijednosti oko 400 milijardi dolara. Da ne kazem da se produktivnost cijele jedne ekonomije (hrvatske) ne moze usporedjivati s "produktivnoscu" investicijskih firmi gdje par ljudi kupoprodaje milijarde pa ispada da su jako "produktivni".

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije