Hrvatska bi u najboljem slučaju tek za pet godina mogla uvesti euro, složili su se jučer guverner Boris Vujčić i ministar financija Zdravko Marić u razgovoru na marginama dubrovačke konferencije. Vujčić je ponovio da središnja banka priprema strategiju za euro i analizira sve učinke prelaska na euro na domaću ekonomiju, o kojoj će se, dodao je ministar Zdravko Marić, povesti javna rasprava.
Odluka je na Hrvatskoj kad će i kako ući u eurozonu i započeti pregovore s Europskom unijom, komentar je glavne direktorice MMF-a Christine Lagarde, koja, naravno, smatra da Hrvatska od toga procesa može samo profitirati.
Odluka da Hrvatska započne pregovore i uđe u mehanizam ERM-a, koji je svojevrsna čekaonica za euro, zapravo bi značila da je Vlada spremna krenuti u čvrste reforme kojima bi značajno smanjila javni dug te povećala zaposlenost, konkurentnost i izvoz. Ulazak u eurozonu nije samo pitanje tečaja, iako je on najzanimljiviji javnosti, jer je stabilnost domaće valute prema euru jedan od uvjeta s kojim Hrvatska nema problema.
Poučeni iskustvom Slovenije i ostalih tranzicijskih država, građani se boje da će doći do masovnog poskupljenja, dok jedan dio političke i stručne javnosti vjeruje da hrvatska monetarna vlast ima više manevarskog prostora s kunom nego s eurom. Za razliku od njih, Vujčić snažno zagovara euro, jer će se tako zemlja riješiti sadašnjeg tečajnog rizika, koji mu stvara veliko ograničenje u vođenju monetarne politike.
Ispuni li Hrvatska sve uvjete za euro, to bi značilo da je uređena i sređena ekonomija, što bi automatski dovelo i do pada kamatnih stopa. No, ravnatelj HUB-a Zdenko Adrović upozorio je nedavno da s uvođenjem eura popularno fiksiranje kunskih kredita može biti nezgodno, no idućih pet godina građani se o tome ne moraju brinuti. Većina kunskih kredita fiksirana je na razdoblje od pet do sedam godina.
– Sve zemlje s manje od 10 milijuna stanovnika ili su brzo uvodile euro ili imaju tečaj usko vezan uz euro. Veće države vode slobodniju politiku tečaja koja pogoduje izvoznicima u recesiji, ali o rezultatima takvih politika nema suglasja struke. I protivnici i zagovornici uvođenja eura smatraju da je to dobro za gospodarski rast – mišljenje je ekonomskog analitičara eurofila Velimira Šonje, dok se tome, primjerice, snažno protivi saborski zastupnik i profesor monetarne politike Ivan Lovrinović. Ministrica gospodarstva, poduzetništva i obrta Martina Dalić smatra da će Hrvatskoj trebati 5 do 7 godina za euro.
Mislim da ni jedna zemlja na svijetu nije izrodila ovoliko izdajnika u svojoj povijesti kao nasa nesretna zemlja. Samo radi ovakvih se nadam da postoji deveti krug pakla.