Kirurg Domagoj Ivanović radi u KB-u Merkur 90 posto svojeg radnog vremena, a ostatak u privatnoj klinici. U praksi to znači da ga u bolnici s kojom je sklopio ugovor o radu nema dva dana u mjesecu, odnosno četiri sata tjedno, kada zarađuje kod privatnika. Iz tog mu je razloga plaća u bolnici, objasnit će, smanjena deset posto, no i omogućeno da radi izvan sustava. Ti su mu uvjeti regulirani ugovorom koji je bio njegova inicijativa, a koju pokazuje sve više njegovih kolega liječnika. Naime, dodatni privatni rad liječnika zaposlenih u zdravstvenom sustavu vječna je tema oko koje ni aktualni ministar zdravlja Siniša Varga ne uspijeva postići konsenzus.
Kontrola šefova
Posljednje informacije o rigoroznim uvjetima koje liječnici moraju ispuniti da bi dobili pravo raditi i privatno jedna su od više verzija koje Vargi padaju na stol. Kako se može neslužbeno čuti, ministar zdravlja neće se tako skoro dotaknuti ovog politički nepopularnog terena. No, uskoro će mu stići još jedan prijedlog, onaj iz Hrvatske udruge bolničkih liječnika koji iniciraju liberalizaciju.
– U našem smo prijedlogu za maksimalnu liberalizaciju rada izvan bolnica. Naš bi prijedlog bio da se dozvoli rad svima koji zadovoljavaju elementarne kriterije, a to su potvrda Komore o trenutačnom profesionalnom statusu, važeće rješenje o registraciji zdravstvene ustanove, odnosno privatne prakse u kojoj će obavljati dodatni rad, izjava o preciziranju poslova koje će zdravstveni radnik obavljati dopunskim radom i izjava o preciziranju vremena u kojem će se ti poslovi obavljati – objašnjava dr. Krešimir Luetić, tajnik HUBOL-a, napominjući da bi dozvolu za dodatan rad davao ravnatelj, a ne ministar. S tim da bi ravnatelj, ako su uvjeti ispunjeni, imao obvezu dati dozvolu, čime bi se izbjegla nekakva manipulacija. Dr. Luetić ovaj prijedlog, čija je izrada pri kraju, argumentira time da će se liječnicima omogućiti da svojim radom dodatno zarade, a time će ujedno dijelom spriječiti njihov odlazak u inozemstvo.
– Drugi je učinak da se smanjuju liste čekanja, a treći je da se liječnici u bolnicama na taj način potiču na izvrsnost, da rade još bolje i kvalitetnije u smislu stvaranja imena i profesionalne reputacije. Jer onaj tko želi raditi dodatno, mora se, naravno, najprije etablirati u bolnici – dodaje dr. Luetić.
Njihova varijanta potencijalno se odnosi na velik broj liječnika, no dr. Luetić ne smatra da bi to dovelo do smanjenja kvalitete rada u bolnicama i naručivanja u privatne prakse. Takvu će primjedbu nazvati glavnim protuargumentom za koji smatra da je stvar kontrole i izvršenja rada. Kako kaže, svaki šef treba znati koliko mu koji zaposlenik obavi posla.
Bitno drukčije rješenje dolazi iz HDZ-a, čiji predsjednik Odbora za zdravstvo dr. Ante Ćorušić namjerava potpuno odvojiti javni rad liječnika od privatnoga.
– Ako radite u državnoj bolnici i imate ili ste suvlasnik privatne prakse ili vam ondje radi netko od rodbine, vi ste neminovno u sukobu interesa. Ne možete mi reći da netko tko radi u državnoj bolnici i zaista se naradi ima snage u pet sati opet raditi isti posao u svojoj privatnoj poliklinici. Ako u državnoj bolnici radiš svoju djelatnost kako treba puno radno vrijeme, ne znam tko ima snage raditi dalje. Nakon radnog vremena samo izvrsni liječnici mogu dobiti pravo dodatno raditi, ali isključivo u bolnicama u kojima rade – jasan je dr. Ćorušić, čiji su kriteriji za liječnike koji bi imali pravo nakon radnog vremena za privatan račun raditi u bolnici u kojoj primaju plaću – konkretni. To bi, naime, bili liječnici koji imaju duge liste čekanja, previše pacijenata koji žele upravo k njima doći na red i to dodatno platiti. Prijedlog je to koji bi mnogima bio trn u oku, no dr. Ćorušić smatra ga jedinim ispravnim rješenjem. Kako kaže, samo liječnici koji su dokazane stručnosti imaju pravo na dodatan rad.
Kao u Austriji i Njemačkoj
– Kod nekih liječnika imate gužvu, a kod nekih nemate. Tako je u Austriji i Njemačkoj, to je motiv, a prije moraš puno toga napraviti i postati prepoznatljiv u struci. Naš je rad lako mjerljiv. Na temelju iskustva drugih mislim da je taj model najprihvatljiviji. Obaviš sve što je propisano i imaš višak pacijenata koji hoće baš tebe? U tom slučaju takvom liječniku treba dopustiti da u istoj toj bolnici radi za svoj račun. I svi od toga imaju koristi, i liječnik, i pacijent, i drugo osoblje i bolnica – zaključuje dr. Ćorušić.
>> 'Dvoboj' dvojice uglednih ginekologa: Za i protiv abortusa!
U visoko koruptivnim zemljama kao Hrvatska moguce je davati ovakve prijedloge i ..... ostati neokrznut kritikama zdrave pameti. Ako lijecnik smatra da je dobar , neka se osamostali i preuzme cjelokupni rizik jednog poduzetnika. Tako rade i sve ostale struke. Tek onda ce se vidjeti jesi li dobar ili nisi. Sve ostalo je cista korupcija.