Građani Hrvatske dvostruko manje nego prosječni građani Europske unije doživljavaju klimatske promjene kao najozbiljniji pojedinačni problem s kojim se danas suočava svijet, pokazuju rezultati novog Eurobarometra, istraživanja javnog mnijenja u EU koje se ovaj put posebno fokusiralo na pitanje klimatskih promjena.
Ekonomska situacija
Približno svaki deseti ispitanik u Hrvatskoj (9%) smatra da su klimatske promjene najveći pojedinačni problem današnjice, a prosjek svih ispitanika koji to smatraju u čitavom EU je 18 posto. Kao najveći pojedinačni problem, Hrvati više nego prosječni građani EU prepoznaju “širenje zaraznih bolesti” (29% ispitanika u Hrvatskoj, 17 posto u prosjeku u EU). Nakon toga Hrvatima je “ekonomska situacija” najveći problem današnjice (18%, dok je prosjek u EU 14%). Potom “siromaštvo, glad i nedostatak pitke vode” (17% i u Hrvatskoj i u prosjeku u EU).
Nešto više od četvrtine ispitanika u Hrvatskoj (26%, znatno ispod prosjeka EU-a od 41%) smatra se osobno odgovornima za rješavanje problema klimatskih promjena. Puno više njih smatra da su nacionalne vlade i Europska unija odgovorne za rješavanje tog problema. U Hrvatskoj 52 posto ispitanika misli da su odgovorne vlade, a 51 posto da je odgovorna Unija.
Europska unija nalazi se usred velikog pothvata ekologizacije svega što se može ekologizirati: cilj je da Unija i njezine države članice dosegnu klimatsku neutralnost do 2050. godine. Zbog toga je ovo ispitivanje javnog mnijenja posebno zanimljivo jer pokazuje koliko su građani svjesni opasnosti od klimatskih promjena i koliko podupiru smjer kojim Europska unija očito ide, a koji će donijeti velike promjene u svakodnevicu.
– Usprkos pandemiji i ekonomskim poteškoćama, Europljani i dalje podržavaju mjere za borbu protiv klimatskih promjena. Shvaćaju da su klimatske promjene i gubitak bioraznolikosti dugoročan problem te očekuju da industrija, vlade i Unija nešto poduzmu. I političari i poduzeća trebali bi povesti računa o rezultatima istraživanja Eurobarometra. Oni motiviraju i Komisiju da dovrši rad na zakonodavnom paketu za cilj od 55% („Fit for 55”), kako bismo bili sigurni da ćemo ostvariti klimatske ciljeve – komentirao je Frans Timmermans, izvršni potpredsjednik Komisije zadužen za europski zeleni plan, tj. Green Deal.
Klimatska neutralnost
Postizanje klimatske neutralnosti do 2050. podrazumijeva i 55-postotno smanjenje emisije stakleničkih plinova do 2030. (u odnosu na referentnu 1990. godinu). Komisija će sljedeće srijede, 14. srpnja, predložiti paket zakonodavnih prijedloga (“Fit for 55”, o kojem govori Timmermans), koji će definirati kako i gdje, u kojim točno industrijskim sektorima, države članice trebaju smanjiti svoj udio u zagađenju.
Očekuje se da će se pri usvajanju tog prijedloga lomiti mnoga koplja među državama članicama jer nisu sve jednako spremne za zelenu tranziciju. U ovom Eurobarometru jedno od pitanja bilo je treba li novac iz plana gospodarskog oporavka većinom uložiti u tradicionalno gospodarstvo koje počiva na fosilnim gorivima ili u novo zeleno gospodarstvo. Gotovo četvrtina ispitanika u Hrvatskoj (24%) je i dalje za ulaganje u gospodarstvo koje počiva na fosilnim gorivima, dok je u EU taj prosjek 15 posto.
>> Pogledajte i ovaj video: Spajaju se tradicija i budućnost, nastaje nova tvrtka Rimac Bugatti
Nismo bili dobri pa cemo za kaznu sad svaki dan slusati kako se svijet raspada i kako se moramo poceti odgovorno ponasati i kako cemo svi umrijeti ako pod hitno nesto ne ucinimo kako bismo zaustavili klimatske promjene... nesto slicno situaciji s cijepljenjem...