Prof. dr. sc. Drago Jakovčević, Ekonomski fakultet u Zagrebu
Autor
Prof. dr. sc. Drago Jakovčević, Ekonomski fakultet u Zagrebu

Zašto guverner i Vlada o 'švicarcu' nisu na istoj valnoj dužini?

Lalovac Vujčić
Grgo Jelavić/Pixsell
17.09.2015. u 12:00

To što je kunski kredit odobravan uz valutnu klauzulu švicarskog franka nema nikakve veze s međunarodnim pričuvama HNB-a

Problem švicarskog franka ponovo zaokuplja medije. Ovaj je put intenzitet aktualnosti maksimalan jer je na pragu zakonsko rješenje. Problem je eskalirao jer vladajuća koalicija nudi rješenje koje može izravno utjecati na rezultate izbora koji su pred vratima. Međutim, izgleda da brojni novinari, kolumnisti, pa i poneki koji se vole nazivati analitičarima ili stručnjacima uopće nisu razumjeli genezu problema iz čega jasno proizlazi da ni rješenje koje zagovaraju ili nude ne može biti ispravno. Stoga navodim samo najvažnije činjenice!

Problem švicarskog franka nije nastao zbog zaduživanja hrvatskih banaka u toj valuti pa bi onda vjerovnicima banaka trebalo vraćati taj dug u švicarskim francima. Ovo je presudno važno jer su krediti odobravani iz kunske likvidnosti banaka na kunske račune građana i poduzetnika. To što je kunski kredit odobravan uz valutnu klauzulu švicarskog franka nema nikakve veze s međunarodnim pričuvama HNB-a. HNB, dakle, nije vodio računa o zastupljenosti švicarskog franka u valutnoj strukturi tih pričuva jer su te pričuve uglavnom stvarane odljevom devizne efektive u eurima na račune banaka u inozemstvu.

Ako je tome tako, to je prvi razlog zbog kojeg devizna klauzula švicarskog franka nema nikakvog utjecaja na visinu ni na strukturu međunarodnih pričuva, za koje u HNB-u tvrde da su jamstvo stabilnosti hrvatskog financijskog sustava. Budući da je guverner cijelo vrijeme, ali bez pravih argumenata, zagovarao kao jedino pravo rješenje konverziju kredita iz švicarskog franka u eure, nije jasno zašto je odjedanput izišla nekakva amaterska kalkulacija HNB-a kako će gubitak koje će banke pretrpjeti stvoriti dva problema, prvi je pad međunarodnih pričuva, a drugi, posljedični pad kreditnog rejtinga koji je već na najnižim špekulativnim razinama pa ćemo svi skupa plaćati cijenu nižeg rejtinga većim kamatnjacima.

Treba razumjeti da gubitak koji se procjenjuje na 8 milijardi kuna nikako nije trenutačni gubitak novčanog toka koji bi u takvom obujmu uistinu bio stresan za stabilnost sustava. Riječ je o gubitku koji se amortizira kroz sljedeće razdoblje od 15 godina, jednako kao što se dobit koje su banke ostvarili odobravanjem i špekulacijama sa švicarskim francima kumulirala desetak godina do danas. Dakle, tehnikom vremenskog razgraničenja uz primjenu načela opreza banke uopće neće iskazati gubitak u sljedećim razdobljima jer će iz svojeg ukupnog poslovanja ostvarivati dovoljno dobiti koja će nadilaziti gubitke od kreditnog portfelja švicarskog franka. Budući da je iskazana dobit u funkciji povećane adekvatnosti kapitala koja je kod hrvatskih banaka do sada bila veća za više od 50% od europskog prosjeka nije korektno zazivati smanjenje kreditnog rejtinga zbog eventualne financijske nestabilnosti koju može generirati slabija kapitaliziranost banaka.

Koja je podloga i argument za ovakvo širenje defetizma i nacionalnih strahova? Ovo je samo dokaz o razgranatosti pipaka financijske oligarhije i njihovim interesnim sferama koje nadilaze nacionalne okvire. Jer kako drukčije protumačiti diplomatske pritiske pojedenih međunarodnih tijela i funkcionara nego kao zaštitu svog dijela profita i financijske moći kojima raspolažu banke. I još nešto, jasno je da Vlada i guverner nisu na istoj valnoj dužini. Nije li sukob guvernera HNB-a i Vlade koja je stala na stranu ugroženih građana pravi dokaz tko je do sada u Hrvatskoj postavljao guvernere središnje banke! Mogu li novi izbori donijeti i novi način odabira guvernera HNB-a?

>>Udruga Franak traži ostavku guvernera: Vujčić se ponaša neetično, cijepljen je od emocija

>>Pusti konverziju, s kamatom od 1 posto rate iste, a gubici manji

Komentara 9

DU
Deleted user
13:42 17.09.2015.

Evo mikrogrizzly, hajde nam ti objasni. Ti ionako imaš postove od pola stranice...

TO
tom2802
16:46 18.09.2015.

ma pustite ljudi grizlija, čovjek ima svoj stav i neka mu........nego mene više brinu ovi novinari večernjeg lista koji su donedavno bacali drvlje i kamenje na dužnike............. "komuniste" milanovića i lalovca obasipavali ne lijepim riječima, predizborno kupovanje glasova itd...itd..................vidjevši da vrag odnosi šalu karamarko okreće ploču i okreće se isto tako dužnicima..................i gle...dan dva nakon toga cijela desničarska svita glasa za zakon............a večernji list počinje objavljivati članke u kojima pušu neki novi vjetrovi.....................fuj za večernji......fuj fuj.............povraća mi se......jadno da jadnije ne može biti.....

PS
Psycho33
15:35 17.09.2015.

Vlada svojim prijedlogom a sabor raspravom zapravo krše Ustav RH... Sutkinja je u svojoj presudi dala nalog Privrednoj banci da “cjelokupni do sada otplaćeni kreditni iznos od 183.105 kuna sa zakonskim zateznim kamatama od 15 posto do 31. prosinca 2007. godine, a počevši od 1. siječnja 2008. godine po 14 posto te od 1. srpnja 2011. godine po stopi od 12 posto godišnje” mora vratiti Ivici Butoru i još platiti parnični trošak koji je iznosio oko 22.000 kuna. S druge strane, s obzirom na ništetnost ugovora o kreditu, i Ivica Butor mora Privrednoj banci vratiti 43.956 franaka u protuvrijednosti u kunama prema tečaju na dan ishođenja kredita. U obrazloženju sutkinje navodi se da je enormno povećanje kamatnih stopa te tečaja kune i švicarskog franka, ali i ostalih valuta u odnosu prema franku dovelo do povećanja anuiteta u kunama te do “nesrazmjera i nejednakosti u pravima i obvezama, pa tako i do neravnopravnosti sudionika u obveznom odnosu, što je protivno načelu savjesnosti i poštenja”. Predmetne odrednice protivne su osnovnim načelima obveznog prava te, prema ocjeni suda, kako su one važni sastojci ugovora koji određuje glavnicu i kamatnu cijenu, iste dovode i do toga da je ugovor protivan Ustavu RH i moralu društva. Prema ocjeni ovog suda, nije savjesno ni pošteno istodobno ugovaranje odrednica koje i glavnicu i kamatu čine promjenjivima, i to zavisnima o nepredvidljivim i neizvjesnim čimbenicima, kao što su odnos tečaja švicarskog franka i kune te ponuda i potražnja na financijskom tržištu, stopa inflacije, međuvalutarna kretanja te drugi makroekonomski parametri te da kamatnu stopu mijenja banka jednostranom odlukom. U konkretnom slučaju isto je dovelo do toga da se rata kredita povećala iznad granice koju nalaže načelo savjesnosti i poštenja te povišenjem kamatne stope otežana je egzistencija tužitelja, a na to on nije bio upozoren. Kako je ugovor protivan načelu savjesnosti i poštenja, isti je protivan i moralu društva jer su moralne norme takve vrste normi koje pretpostavljaju savjesno postupanje, zaključenje ugovora uz poštivanje i zaštitu interesa obiju ugovornih strana te poštivanje pravne volje svakog od njih. Kako tužitelju nije pojašnjena moguća promjena glavnice, a vezano uz švicarski franak, te mu nije pojašnjen mogući porast kamate, a prema odluci banke, sud je ocijenio da se nije dovoljno vodilo računa o zaštiti interesa tužitelja, stoji u presudi.

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije