U gradu u kojem se gule stropovi škola i vrtića, otvaraju se rupe u cestama i redovito pucaju toplovodi, a skupo obnovljene zgrade Umjetničke akademije i Zagrebačkog plesnog centra već obilno prokišnjavaju, obnova Kina Europa našla se na prvom mjestu prioriteta zagrebačkog gradonačelnika Bandića, odmah uz gradnju famoznog Manhattana na vodi.
U to su nas u lipnju uvjeravale gradske PR službe, pokušavajući opravdati hitnost izbacivanja Umjetničke organizacije Zagreb film festivala iz prostora koji su u deset godina zakupa doveli do statusa jednog od najboljih europskih kina, za što su dobivali i najuglednije međunarodne nagrade.
Gdje je zaista puklo između producenta Borisa T. Matića i gradonačelnika Bandića, vjerojatno nikada nećemo znati. Neki će reći da je problem nastao kada mu Matić nije želio potpisati potporu za novu kandidaturu, drugi da se radilo o borbi oko šanka, treći su imali ideju da se u Kino Europa zapravo treba useliti narodnjački klub ili da je netko od Bandićevih intimusa bacio oko na potencijalno unosni prostor u centru Zagreba.
Kako god bilo, jedno je sigurno: obnova zgrade nije bila razlog za iseljenje kina, jer Večernji list dobio je dokumente koji potvrđuju da još nema ni plana ni novca, a kamoli ideje kada bi famozna obnova trebala započeti. Izvjesno je samo da to neće biti ni nagodinu, jer tada bi tek trebala biti gotova projektna dokumentacija za tobožnju hitnu adaptaciju zgrade u Varšavskoj 3.
U nedostatku opipljivog rješenja, posljedice zatvaranja omiljenog zagrebačkog kina itekako su opipljive: 22 festivala i manifestacije izgubile su dom, 20 stalno zaposlenih i 25 honorarnih suradnika izgubilo je posao, a Hrvatska je izgubila mjesto susreta i predstavljanja domaćeg i međunarodnog filma kakav se ne može pronaći u komercijalnim kinima.
Hrvatsko predsjedanje Vijećem EU neće biti samo prilika za političku nego i za kulturnu promociju naše zemlje. Kino Europa moglo je biti centar tih aktivnosti. A sada je samo prazan prostor u centru.
VIDEO Zagreb: Održan prosvjed 'Ne damo Kino Europa'
