Ruski napad na Ukrajinu ponovno je upozorio na geopolitičku važnost Ukrajine, koja je od pada Berlinskog zida, sloma komunizma i raspada Sovjetskog Saveza kratko vrijeme funkcionirala kao tampon-zona između Zapada i Rusije, nakon čega je uslijedila otvorena bitka Zapada i Rusije za kontrolu nad Ukrajinom. Ta je bitka, kao i odlučnost Rusije da ne prepusti Ukrajinu Zapadu, naposljetku i dovela do ruskog napada na tu zemlju.
Zašto je Ukrajina toliko važna Rusiji da je ona za nju spremna ratovati i krvariti? Zbigniew Brzezinski, savjetnik nekoliko američkih predsjednika i geostrateg, u svojoj glasovitoj studiji “Velika šahovska ploča” objašnjava kako je prostor Euroazije, koja predstavlja najveću kopnenu masu na svijetu, ključan za kontrolu svijeta, što znači da sila koja kontrolira Euroaziju kontrolira cijeli svijet.
Za Brzezinskog je ta sila nedvojbeno Amerika, što ne iznenađuje, s obzirom na to da je “Velika šahovska ploča” objavljena u drugoj polovici devedesetih, kada su Sjedinjene Države bile jedina svjetska supersila. Euroazija je, kako je objašnjavao, glavna američka nagrada, iako na prostoru Euroazije postoji još pet geopolitičkih aktera i isto toliko geopolitičkih stožera.
Glavni geopolitički akteri su Francuska, Njemačka, Rusija, Kina i Indija (iako postoje i manje važni akteri, poput Ujedinjenog Kraljevstva i Japana, primjerice), dok Ukrajinu, Azerbajdžan, Tursku, Iran i Južnu Koreju slavni američki geostrateg poljskog porijekla, kojeg su nazivali i odvjetnikom američke hegemonije, ubraja u skupinu geopolitičkih stožera, pri čemu je Ukrajina zbog svog geopolitičkog položaja u samom središtu euroazijskog prostora i svojih resursa posebno važna.
Brzezinski je snažnu i samostalnu Ukrajinu proglasio ključnom protutežom Rusiji, smatrajući da Rusija bez Ukrajine ne može računati na europski imperijalni status, a upravo to je, kako se može zaključiti na temelju Putinovih poteza prema Ukrajini posljednjih osam godina, i jedan od ključnih razloga aktualnog Putinova rata protiv Ukrajine
Na preko 120 stranica čitajte o povijesti rusko-ukrajinskih odnosa te koja je bila prijelomna točka. Zašto je Ukrajina prva država koja se dobrovoljno odrekla nuklearnog naoružanja? Tko su bili ukrajinski lideri tijekom zadnja tri desetljeća? Od 2015. do 2021. godine većinom je trajao status quo, a onda se situacija počela mijenjati – na gore. Što se zapravo dogodilo?
Sve to i više pronađite u Večernjakovom specijalu - Ukrajina! Paket Večernji list i specijal Ukrajina čeka vas na kioscima u nedjelju 6. ožujka. Samo 17kn!
>>> Sve nastavke i članke iz specijala možete čitati u Premium rubrici Večernjeg lista.
Tekstove možete čitati pod tagom 'specijal Ukrajina'.
Ukrajina Ukrajincima.Svoj na svome.Slava Ukrajini!