Dosta bure u javnosti izazvala je izjava Darinka Bage, bivšeg direktora Končara i dugogodišnjeg predsjednika udruge Hrvatski izvoznici, da je ugostiteljstvo u Hrvatskoj precijenjeno. Bago se, naravno, nije tako izrazio, ali više je nego jasna bila njegova poruka kada je rekao da je „ugostiteljstvo zbog turističke industrije vrlo razvijeno, ono je prekapacitirano i preogromno za hrvatske građane, te je nekoliko puta predimenzionirano. I mi sada to nekoliko puta predimenzionirano ugostiteljstvo u čekanju sljedeće godine trebamo plaćati“. Bago je to izjavio u kontekstu rasprave treba li na usluge ugostiteljskog sektora smanjiti stopu PDV-a kao kompenzacijsku mjeru zbog zabrane rada restoranima i kafićima u aktualnom mini lockdownu.
Nema dileme da sve poduzetnike kojima je onemogućen rad odlukom države treba obeštetiti. Međutim, pri odabiru modaliteta i mjera pomoći gospodarstvu porezna politika nema što tražiti. Ako bi država pristala smanjiti ugostiteljima PDV, kako traže, privremeno na 5 posto, a dugoročno na 13 posto, otvorila bi Pandorinu kutiju sličnih zahtjeva ostalih gospodarskih sektora od kojih bi mnogi u kontekstu doprinosa razvoju nacionalne ekonomije imali zasigurno jače argumente.
Osim toga, drukčiji porezni tretman različitih djelatnosti u suštini je diskriminatoran. Ako država želi poticati određene djelatnosti jer su strateški važne, ona to može raditi kroz diferencirane porezne stope. Međutim, ako je cilj podizanje konkurentnosti, takve su mjere promašene. U raspravi o parcijalnom poreznom rasterećenju, negdje se zametnula činjenica da je PDV potrošački porez koji na osnovnu cijenu proizvoda plaćaju kupci, a ugostitelji u svojoj pregovaračkoj kalkulaciji ne sakrivaju namjeru da krizu uzrokovanu pandemijom prebrode izravno na grbači korisnika svojih usluga. Cijenu kave, soka, piva, naravno, ne namjeravaju smanjivati, već bi razliku od nižeg poreza ukalkulirali u svoju zaradu.
VIDEO Ugostitelji o novim mjerama
Proteklih mjesec dana u Njemačkoj se vodi rasprava o tome koliko su mjere koje je njihova vlada uvela za pomoć gospodarstvu zapravo učinkovite. Njemačka je u okviru mjera poticanja gospodarstva od lipnja snizila opću stopu PDV-a s 19 na 16 posto te povlaštenu stopu sa sedam na pet posto. Već početkom listopada njemački je Ured za zaštitu potrošača došao do „neugodnog“ otkrića: njemački građani ne profitiraju od smanjenja poreza na dodanu vrijednost jer mnogi poduzetnici tu razliku zadržavaju za sebe. Smanjenje stope PDV-a, kao jednu od mjera ublažavanja ekonomskih posljedica pandemije, Nijemci su zamislili kao poticaj nacionalnoj potrošnji. Barem deklarativno. Savezni će proračun to koštati 20 milijardi eura, ali nitko nije siguran koje će koristi biti od te mjere. Trgovci cijene, naime, nisu spustili jer ih na to ništa ne obvezuje pa su i efekti na potrošnju postali upitni.
Ekonomist Peter Bofinger, inače bivši član Vladina ekonomskog savjeta, ide korak dalje pa zaključuje, kako prenosi Deutsche Welle, da su trgovački lanci i internetske trgovine ionako “ratni profiteri” ove krize, koji će sad biti dodatno nagrađeni.
Hrvatski kafići, restorani, klubovi i barovi svih vrsta, naravno, nisu profiteri koronakrize, ali su zato itekako profitirali svih ovih godina dok se provodila hrvatska ekonomska politika koja protežira tercijarne djelatnosti, a zatire industrijsku proizvodnju. Ta je politika išla ruku pod ruku s partitokratskim sustavima zavučenima u sve pore društva, ostavljajući za sobom nabujalu birokraciju i neplodno tlo za sve vrste investicija u poduzetničke inovacije. Upravo je takva politika stvorila začaran krug koji omeđuje porezni sustav temeljen na jednoj od najvećih stopa PDV-a u Europskoj uniji od koje se hrani javni i državni administrativni aparat.
Javni sektor tu nije toliko problematičan, na školstvu, znanosti i zdravstvu ne treba štedjeti. Međutim, birokracija nam je prekobrojna, preskupa i neučinkovita. Čak i da hoće, država u ovim pandemijskim uvjetima nema fiskalnog kapaciteta da bilo kome smanji stopu PDV-a ni za jedan postotni bod. Godišnje se od poreza na dodanu vrijednost u hrvatsku nacionalnu blagajnu slije preko 50 milijardi kuna, što čini više od trećine svih proračunskih prihoda. Ove će godine država ubrati znatno manje svih poreza, ali potrošnja će ostati na istom nivou. Stoga bi za sve aktere hrvatskog gospodarstva bilo uputno da vrše pritisak s ciljem reduciranja državnog aparata i povećanja njegove učinkovitosti. Kada bi se to postiglo, smanjenje opće stope PDV-a došlo bi samo od sebe.
Smanjiti javni sektor....lol