Hoće li pandemija koronavirusa osim za ljudske živote i ekonomiju biti smrtonosna i za hrvatsko pravosuđe, koje je imalo nemalih problema i prije ove izvanredne situacije, pitanje je koje se sve češće može čuti iz pravnih krugova. Jer problema je mnogo i svakodnevno se gomilaju, a većina sudova stavljena je u hladni pogon.
Većina sudaca radi od kuće
Rješavaju se samo hitni slučajevi kao što su odluke o određivanju ili produljivanju istražnih zatvora, odluke o izvanrednom ublažavanju kazne, predmeti koji se odnose na maloljetnike ili obiteljsko nasilje. Većina sudaca radi od kuće, što i nije neka velika sreća jer nemaju u svakom trenutku pristup spisima neophodnim za rad, za donošenje odluka ili izradu presuda. Još je veći problem što je zbog ograničenog kretanja i ukidanja javnog prijevoza pristup sudovima onemogućen i strankama i odvjetnicima. U Zagrebu je situacija još nepovoljnija jer je dobar dio pravosudnih zgrada, a među njima i zagrebački Županijski sud, oštećen u potresu.
– Problema ima dosta i pokušavamo ih riješiti u hodu. Prilagođavamo se situaciji iz dana u dan kako bi sustav funkcionirao. No stvari se sigurno još jedno vrijeme neće normalizirati jer i da se sada ukinu sve restrikcije, rasprave bi se trebale voditi pod određenim uvjetima. Na drugostupanjskim sudovima, gdje su sjednice zatvorene za javnost i gdje odlučuju po tri suca, posao se može organizirati tako da se poštuje socijalna distanca. No u prvostupanjskim postupcima, pogotovo u onima gdje ima puno optuženika i odvjetnika, to je nemoguće organizirati. Tim više što svi sudovi nemaju dovoljno velike sudnice ili dvorane, a ne može se baš sve organizirati videolinkom – kaže Đuro Sessa, predsjednik Vrhovnog suda.
Što se tiče videolinka, ta je metoda korištena i prije, za ispitivanje zaštićenih svjedoka, svjedoka koji zbog nekog razloga nisu mogli fizički prisustvovati raspravama ili optuženika za koje je iz sigurnosnih razloga procijenjeno da je bolje da ih se ne dovodi na sud.
Prema podacima Ministarstva pravosuđa, od 13. ožujka do početka travnja 149 puta korištena je veza videolinkom između sudova, zatvora i kaznionica. Uglavnom se radilo o produljenju pritvora, no bilo je i izricanja presuda. Problem je takvog načina rada i što je javnost iz njega isključena, što znači da objave presuda i suđenja, ako ih ima, postaju nejavni.
Podnošenje pravnih lijekova
No možda su najveći problem s kojim se pravosuđe trenutačno suočava rokovi za podnošenje pravnih lijekova, koji još uvijek nisu zaustavljeni, iako je na potrebu da se takvo što učini upozoravao saborski zastupnik Peđa Grbin, ali i poveći broj pravnih stručnjaka. U Ministarstvu pravosuđa na takve su zahtjeve dosad samo odmahivali rukom te navodili da analiziraju stanje i komuniciraju sa svim zainteresiranim stranama.
– Trenutačno je bitno smanjen broj odluka i dostavljenih odluka koje otvaraju tijek rokova istekom kojih bi stranke izgubile određena prava (prekluzivni rokovi), a unutar sustava postoje učinkoviti mehanizmi za zaštitu od njihova propuštanja (prijedlog za povrat u prijašnje stanje, prekid postupka). Nema nikakvog kaosa, pravosuđe funkcionira u uvjetima kakvi jesu, na način prilagođen mjerama zaštite zdravlja koje je odredio Nacionalni stožer – rečeno je prije desetak u Ministarstvu pravosuđa.
No stvari su se u međuvremenu očito promijenile, jer se, kako se neslužbeno doznaje, priprema zakon kojim bi se sve stvari koje trenutačno muče naše pravosuđe trebale regulirati. Takve zakone su već donijele neke druge zemlje, poput Slovenije, Austrije, Portugala, a njime bi se reguliralo funkcioniranje sudova za vrijeme pandemije.
Neslužbeno se doznaje i da bi se zakonom reguliralo i da rokovi za poduzimanje određenih radnji, dok traje ovakvo stanje, ne teku.
To je već trebalo biti napravljeno.Ali kad se vidi o kojem je ministartvu riječ i tko ga vodi i sjedi u tom ministarstvu nije niti čudo.