Život bez plastike u raznim oblicima ljudskoj je civilizaciji postao nezamisliv. Korištenje plastike u svim sferama života umnogostručilo se zadnjih desetljeća, no nismo istom brzinom osmislili i način kako zbrinuti silne tone plastičnog otpada koji ostavljamo iza sebe i koji nam je počeo uništavati okoliš, ekosustav i zdravlje. Studije brojnih znanstvenika diljem svijeta već godinama upozoravaju na to da se plastični otpad zastrašujućom brzinom gomila posvuda, od ilegalnih odlagališta otpada na kopnu do tone i tona plastike koja pluta rijekama i morima, a zadnja je studija pokazala i da smo dno svjetskih mora zatrpali plastikom.
Ocean je odlagalište otpada
Nedavno objavljeno istraživanje kanadskih i australskih znanstvenika koji su podvodnim vozilima na daljinsko upravljanje istražili morsko dno dalo je zastrašujuće rezultate – između 3 i 11 milijuna tona plastičnog otpada nakupilo se na dnu svjetskih oceana!
Denise Hardesty iz australske znanstvene agencije Csiro koja je, u suradnji sa sveučilištem u Torontu, provodila istraživanje objasnila je da su podvodnim vozilima uspjeli približno kvantificirati plastični otpad koji završava na morskom dnu i odrediti mjesta na kojima se nakuplja prije nego što se raspada u manje dijelove i miješa sa sedimentom. U istraživanju su se bavili većim predmetima poput mreža, čaša i plastičnih vrećica.
VEZANI ČLANCI:
– Znamo da milijuni tona plastičnog otpada ulaze u naše oceane svake godine, no ono što nismo znali jest koliko tog onečišćenja završi na oceanskom dnu – rekla je Hardesty, jedna od autorica izvješća. S obzirom na to da se očekuje udvostručenje korištenja plastike do 2040., za zaštitu morskih ekosustava i životinjskog svijeta ključno je razumjeti kako i gdje se otpad premješta u oceanu. – Onečišćenje plastikom na morskom dnu moglo bi biti 100 puta veće od količine plastike koja pluta na površini – rekla je Alice Zhu, doktorandica na sveučilištu u Torontu koja je predvodila istraživanje. Znanstvenici su zaključili da je dno oceana postalo dugoročno odlagalište za veći dio plastičnog otpada.
– To je dodatno pogoršano krajnje sporim stopama razgradnje plastike u hladnim okolišima kojima nedostaje kisika i ultraljubičastog zračenja. Osim toga, prema rezultatima, otprilike polovina, 46 posto, procijenjene plastične mase nalazi se iznad 200 metara dubine, a ostatak se proteže sve do 11.000 metara dubine – stoji u znanstvenoj analizi.
Koliko je plastični otpad u okolišu štetan i za ljudsko zdravlje, dokazala je nedavno i studija Medicinskog fakulteta u Beču koja je dokazala da mikroplastika i nanoplastika iz polistirola, vrste umjetnog materijala koja se koristi u pakiranju namirnica, dospijeva i u ljudski mozak probijajući krvno-moždanu barijeru zbog konzumacije njime kontaminiranih namirnica. Istraživanjem su dokazali da se taj proces događa čak dva sata nakon konzumacije.
VIDEO: Ogromni valovi u Velikoj Britaniji, pogledajte snimke
Osvijestimo li koliko kao pojedinci dnevno plastičnog otpada bacimo u posebne žute kante, a koliko plastike imamo samo u svom domu, bit će nam jasniji i podatak da se godišnje u svijetu proizvede 460 milijuna tona plastike te da se taj broj u deset godina udvostručio i ne pokazuje trend smanjivanja. Dapače, stručnjaci predviđaju da bi ovim tempom globalna proizvodnja plastike do 2060. mogla dosegnuti 1.231 milijun tona plastike. Rast će i količina plastičnog otpada koju ostavljamo da nas truje.
Kanalizacije gradova
Izvješće International Union for Conservation of Nature (IUCN) iz 2020. godine kaže da u Sredozemno more svake godine stiže oko 229.000 tona plastike, što je ekvivalent više od 500 brodskih kontejnera svaki dan. Glavni je uzrok neadekvatno zbrinjavanje otpada, a ako se problem ne riješi, IUCN predviđa da će se te količine do 2040. udvostručiti na oko 500.000 tona.
Marinski biolog s PMF-a u Zagrebu dr. sc. Petar Kružić u jednom je razgovoru rekao da su primarni problem unosa mikroplastike u Jadransko more kanalizacije većih gradova i mjesta te rijeke jadranskog slijeva poput Zrmanje, Krke, Cetine i Neretve. Dodao je i da dobar dio otpada u Jadranu čine i ostavljeni ribolovni alati, kojih je mnogo duž cijele istočne obale Jadrana. Najveći su nam problem legalna i ilegalna odlagališta otpada uz veće rijeke, poput onih iz Albanije jer s velikim kišama i poplavama otpad završava u rijekama i poslije u moru.
VIDEO: Kakvo nas vrijeme očekuje na dan izbora? Vakula: 'Modeli upućuju na veliki pad temprature zraka, postoji mogućnost snijega'
Otpad u Jadran stiže od oko četiri milijuna ljudi koji žive uz njegove obale, a taj se broj tijekom turističke sezone poveća gotovo šest puta, upozorio je nedavno međunarodni tim stručnjaka u studiji objavljenoj u časopisu Marine Pollution Bulletin. Dr. sc. Pero Tutman, znanstveni savjetnik Instituta za oceanografiju i ribarstvo iz Splita, kazao je da je problematika morskog otpada u hrvatskom dijelu Jadrana zamjetna već dulje vrijeme, no ističe da su unatoč tome naše spoznaje o količini, rasprostranjenosti i sastavu još uvijek nedovoljne za donošenje sustavnih zaključaka o izvorima i trendovima. Iako primjenjujemo model praćenja svih elemenata morskog otpada u Jadranu, i dalje je puno nepoznanica, a čišćenje Jadrana od otpada zasad je mahom u rukama ekoloških udruga i ronilaca, no podaci o njihovu radu nisu sustavno praćeni.
FOTO Kako je mala slovenska općina prirodu iskoristila kao mamac za turist
Mogli bismo ovo, mogli bismo ono, mogli bi biti pametni kada bi imali vise razuma nego sminke na licu ili silikona u grudima! Ako nas plastike ne truju kada nam iz plasticnih kontejnera daju transfuziju krvi, kada iz plastike hrane bebice, kada nam je sva preradena hrana pakirana i servirana u plastikama! Uostalom oni pravi znanstvenici su nas davno uvjerili da su plastike inertne na sve ljudima poznate otopine te se ne mogu rastapati i trovati okolinu!