Netom što su hrvatski mediji prenijeli vijest da su
slovenski parlamentarci sebi smanjili plaće dvjestotinjak eura, i
Hrvatski sabor priopćuje slične namjere. Prvi čovjek parlamenta Luka
Bebić najavio je nakon jučerašnje sjednice
Predsjedništva Sabora da će u veljači parlament odlučivati o
zastupničkim plaćama i mirovinama, pri čemu će se poštovati
iskustva sličnih europskih država i okolnosti koje diktira prelijevanje
svjetske krize na hrvatsko gospodarstvo.
Anomalije sustava
Ostane li to, međutim, samo na simboličnu smanjenju plaća, kao u
Sloveniji, to će biti tek demagoški potez usmjeren na
popravljanje javne percepcije vladajuće koalicije, čuli smo jučer u
oporbenim strankama. Istinski jak i gotovo
“revolucionaran” politički iskorak bila bi dubinska
revizija povlaštena mirovinskog sustava koji se primjenjuje
na zastupnike. U predstojećoj raspravi SDP kani predložiti da se
zastupnici vrate u opći mirovinski sustav.
To bi značilo da im se mirovine izračunavaju na temelju ukupnog staža,
a da se godine provedene u Saboru eventualno valoriziraju kroz nekakav
dodatak. U HDZ-u, u kojem su poslovično sumnjičavi pri samom spomenu
rezanja povlastica, ovaj put postoji spremnost za oštrije
poteze. Razmišlja se o promjeni povlaštenih
uvjeta. Neslužbeno se doznaje da nije nesklon ideji da se za odlazak u
saborsku mirovinu propiše da je potrebno imati najmanje 30
godina staža i barem dva efektivna saborska mandata. To znači da se
mandat u mirovanju ne bi uzimao u obzir.
Analizirajući anomalije sustava, naime, neovisni zastupnik Dragutin
Lesar ustanovio je da pravo na povlaštenu mirovinu imaju čak
i ljudi koji su izabrani u Sabor, ali nikad nisu konzumirali mandat jer
su, npr., odlučili ostati na drugoj dužnosti koja je nespojiva sa
zastupničkom.
Dakle, podsjetimo, hrvatski parlamentarci imaju pravo na mirovinu nakon
samo pola mandata uz uvjet da imaju najmanje 20 godina radnog staža te
navršenih 55 godina muškarci i 50 godina žene.
Mirovina im se izračunava na temelju zadnje plaće, koja se nekim
prigodnim imenovanjem na višu dužnost može i povećati.
Za usporedbu, mirovina se ostalim građanima izračunava na temelju
ukupna radnog staža koji, podsjetimo, u prosjeku iznosi oko 35 godina
rada. Muškarci rade do 65, a žene do 60 godina života.
Zastupnicima mirovina iznosi najmanje 65 posto od posljednje plaće, s
time da raste još dva posto po svakoj godini staža iznad
propisana povlaštena minimuma od 20 godina rada. Jedino je
“ograničenje” u tome što im mirovina ne
može iznositi više od 85% plaće na temelju koje su
otišli u mirovinu. Prosječna zastupnička mirovina iznosi oko
9000 kuna ili dvije prosječne plaće.
Sanader ne zna
Vlada, pak, još nema decidiran stav o naraslim plaćama
dužnosnika. – Najprije ćemo vidjeti što znači
saborska inicijativa – rekao je premijer Sanader.
Potpredsjednik GSV-a, sindikalni čelnik Vilim Ribić, smatra da je riječ
o demagogiji. Rad mora imati svoju vrijednost, rekao je Ribić, koji
drži da je loše što se godinama pojedini segmenti
državnog aparata izvlače iz jedinstvenoga sustava plaća.
Račan htio zauzdati plaće, Lesar mirovine
Dragutin Lesar nema vjere u velike riječi. On je prije čak pet godina predložio da se mirovinske povlastice jednostavno – ukinu. U proceduru je poslao i izmjene zakona, no te 2004. nije ga podupro čak ni njegov tadašnji HNS, a kamoli HDZ i SDP. Njegovu su inicijativu sasjekli kao demagoško podilaženje masama. Htio je da se dužnosnici uklope u opći sustav te da im se mirovine izračunavaju kao i drugim građanima. – Ako želi ograničiti plaće Vlada to do 28. siječnja, dokad ne zasjeda Sabor, može učiniti uredbom prema kojoj bi osnovica za obračun plaća dužnsnicima ostala kao i lani. Nakon toga može u Sabor poslati hitne izmjene zakona i mi ćemo ih prihvatiti – kaže Lesar. Kako bi ograničila bujanje dužnosničkih primanja, vlada Ivice Račana, pak, svjesno je išla u prekršaj i ukinula im naknadu od 0,5 posto po godini staža. Time je rast dužnosničkih plaća bio zaustavljen tri godine. Trajalo je to dok Ustavni sud odredbu nije ukinuo, smatrajući da krši načelo jednakosti. Dužnosnicima, u koje se ubrajaju i ustavni suci, potom su isplaćeni zaostaci.
