Javna rasprava o izmjenama dva ključna zdravstvena zakona na kojima bi se trebala temeljiti reforma zdravstvenog sustava završila je, a na Zakon o zdravstvenom osiguranju i Zakon o zdravstvenoj zaštiti uloženo je više od 1500 primjedbi. Svoje su primjedbe i prijedloge dale sve relevantne stručne grupacije unutar sustava zdravstva, od primaraca do krovne Liječničke komore te studenti medicine masovno – a njihovo nezadovoljstvo jamstvo je za još veći odljev liječnika iz Hrvatske već sutra.
HLK upozorava da je prijedlog izmjena i dopuna Zakona o zdravstvenoj zaštiti većim dijelom kontradiktoran načelno proklamiranim ciljevima zdravstvene reforme o nužnosti kadrovske održivosti liječnika u javnom zdravstvu.
Komora se zalaže za ograničenje broja mandata ravnatelja bolnica i šefova odjela i zavoda na dva jer bi svijest o prolaznosti voditelja na svim razinama od njih izvlačila najbolje, a eliminirala negativne učinke vječnog šefovanja, kako je naglasio šef Komore, dr. Krešimir Luetić, koji je i sam ograničio mandat šefa Komore na dva uzastopna.
Drugi Komorin prijedlog za kadrovsku održivost zdravstva je cjelovita reforma modela specijalističkog usavršavanja koji je nerealan, nejasne metodologije i neodrživ. Primjerice, za obiteljsku medicinu do 2024. godine predviđa 504 specijalizacije, ali trenutačno obiteljsku specijalizira samo 181 liječnik i jasno da nećemo dobiti dovoljan broj novih obiteljskih doktora do roka u kojem će mnogi sadašnji otići u mirovinu. Komora stoga predlaže da preuzme javne ovlasti upravljanja novim modelom specijalističkog usavršavanja.
Upozoravaju i da predložene zakonske izmjene vode daljnjem slabljenju već sada jako devastirane primarne razine zdravstvene zaštite te da je jačanje PZZ-a moguće samo povećanjem privlačnosti rada u tom dijelu zdravstva. Predlažu stoga liberalizaciju prava liječnika obiteljske medicine da sami odlučuju o obliku svojeg rada, tj. da im se olakša odlazak u privatnu praksu koja ima ugovor s HZZO-om. Taj oblik rada liječnicima pruža bolje financijske uvjete i jedan je od načina da se obiteljska medicina ponovo učini privlačnom specijalizacijom i mjestom rada. Predloženi koncept otežava izbor liječnika i ubrzat će daljnje kadrovsko urušavanje PZZ-a.
I liječnici primarci te znatan broj studenata medicine izjasnili su se o neprihvatljivosti jednogodišnjeg rada mladih liječnika u PZZ-u kao preduvjeta za specijalizaciju. Premda imaju širok raspon znanja i vještina, ne mogu se izjednačiti sa specijalistima obiteljske medicine pa bi takva praska išla na štetu pacijenata, ključna je njihova zamjerka.
– Predloženim kaznama i popunjavanjem kadrovskih nedostataka netom diplomiranim liječnicima prevažni dio zdravstvenog sustava, primarna, sigurno se neće ojačati. Timove treba ojačati još jednom sestrom – poručuje među ostalim dr. Željka Perić, netom umirovljena obiteljska liječnica s 43 godine iskustva.
