Hrvatska i velik dio svijeta suočavaju se ovo ljeto s ekstremnim vremenskim uvjetima. Prema najnovijem izvješću Copernicus službe za klimatske promjene, srpanj 2024. godine bio je drugi najtopliji mjesec ikad zabilježen, odmah iza srpnja 2023. Prosječna globalna površinska temperatura zraka iznosila je 16,91 stupnjeva Celzijevih, što je 0,68 stupnja iznad prosjeka za razdoblje od 1991. do 2020. godine te 0,04 stupnja niže od rekordnog prošlogodišnjega srpnja.
Izvješće ukazuje na zabrinjavajući trend globalnog zagrijavanja svijeta koji predstavlja izazov za ljudsko zdravlje, ali i obnovljive energetske sustave koji su pod sve većim pritiskom kako bi zadovoljili rastuće energetske potrebe.
Pritisak na obnovljive izvore energije
Ovakvi vremenski ekstremi često prate smanjeni vjetrovi, što direktno utječe na proizvodnju električne energije iz vjetroelektrana. U takvim uvjetima, vjetroelektrane ne mogu pružiti stabilnu opskrbu energijom, a isto vrijedi i za solarne elektrane kojima pak ekstremne vrućine mogu smanjiti učinkovitost jer solari najbolje funkcioniraju na umjerenim temperaturama. Jednak pritisak je i na hidroelektranama kojima se kapacitet opskrbe energijom smanjuje uslijed dugotrajnih suša i smanjenja razina rijeka i mora.
Proizvodnja energije iz vjetroelektrana potpuno je stala u nekim zemljama koje su pogođene dugotrajnim toplinskim valovima i nedostatkom vjetra. Konkretno, nedavno je američko ministarstvo energetike objavilo kako su vjetroelektrane u SAD-u proizvele su najmanje struje u gotovo tri godine, prisilivši dobavljače da se okrenu prirodnom plinu kako bi osigurali opskrbu u uvjetima velike potrošnje zbog visokih ljetnih temperatura.
Prirodni plin kao podrška
Slične situacije dogodile su se i u dijelovima Europe, gdje su vjetroelektrane također bile neaktivne zbog nedostatka vjetra. Njemačka i Velika Britanija našle su se na toj listi pa su rješenje, baš kao i SAD, pronašle u prirodnom plinu, izvoru energije koji „uskače“ kada obnovljivi izvori „zakažu“, stoga ulažu velike napore i sredstva u izgradnju vodikovih elektrana.
Prirodni plin se u SAD-u, unatoč velikim ulaganjima u vjetroelektrane i solarne elektrane, pokazao kao oslonac za osiguranje stabilnosti elektroenergetskog sustava jer se plinske elektrane mogu „upaliti“ i staviti u funkciju praktički u desetak minuta.
Prema podacima Američke agencije za energetiku, prirodni plin je glavni izvor energetske proizvodnje u cijeloj zemlji i čini veći udio električne energije nego prošlog ljeta. Operateri elektrana u SAD-u, 9. srpnja ove godine, proizveli su 6,9 milijuna megavatsati (MWh) električne energije iz prirodnog plina na dnevnoj bazi u kontinentalnom dijelu SAD-a, što je vjerojatno najveća količina u povijesti. Nagli porast proizvodnje energije iz elektrana na prirodni plin navedenog dana bio je uzrokovan visokim temperaturama diljem većeg dijela zemlje i strmim padom proizvodnje energije iz vjetra.
To znači da je prirodni plin, kao tranzicijski energent u proizvodnji električne energije, pokazao svoju vrijednost u balansiranju vjetroelektrana i solarnih elektrana u trenucima kada vjetar ne puše i sunce ne sja.
Plinom protiv globalnih emisija
Uz navedeno, prirodni plin, navodi predsjednik Hrvatske stručne udruge za plin izv. prof. dr. sc. Dalibor Pudić, može svojom povećanom potrošnjom smanjiti globalne emisije.
– Plin je odlična alternativa nafti i ugljenu, a odigrao je i značajnu ulogu u smanjenju globalnih emisija kod razvijenih zemalja, upravo zahvaljujući svojoj ekološkoj čistoći. Prema nekim scenarijima, prirodni plin bi već sljedeće godine mogao nadmašiti naftu kao glavni svjetski izvor energije. Potražnja za energijom u svijetu je sve veća. Proizvodnja električne energije danas je više od 27.000 TWh, od čega je preko 36 posto iz ugljena. Ipak, emisija ugljičnog dioksida (najvažnijeg stakleničkog plina) iz ugljena je dvostruko veća nego iz plina. Iz ovoga možemo zaključiti da postoje potencijali za smanjenje emisija ugljičnog dioksida zamjenom termoelektrana na ugljen elektranama na plin – ukazuje Pudić te dodaje kako trebamo nastaviti koristiti obnovljive vrste energija poput vjetra i sunca, ali one neće biti dovoljne za značajno smanjenje emisije stakleničkih plinova.
Sadržaj nastao u suradnji s PPD-om.
