Ljudi koji boluju od teških bolesti kroz vrijeme epidemije primali su dalje svoju terapiju, opskrba hrvatskog tržišta lijekovima nije zastala izuzev nestašice tableta paracetamola kojima su građani evidentno natrpali svoje kućne ljekarne početkom epidemije, ali sa smanjenim prihodima hrvatsko zdravstvo će teško dalje pratiti novosti u liječenju. Dio je to zaključaka online panela Hoćemo li imati ( za) lijekove kroz koji su stručnjaci prikazali stanje u bolnicama, a pacijenti svoja iskustva. Treba odmah reći da lijekovi čine gotovo 30 posto hrvatskog zdravstvenog proračuna sa oko 6,5 milijardi kuna te da je taj proračun radi epidemije u ovoj godini manji za dvije milijarde kuna dok je trošak ostao jednak.
- Činjenica je da ovu dinamiku potrošnje bi već sada teško mogli pravdati ostvarenim dohotkom. Ne vjerujem da će itko ići rezati dosegnuta prava, ali me brine hoćemo li moći pratiti novo, a novo dolazi svaki dan. Sigurno će trebati racionalizacija jer mi još uvijek nažalost razbacujemo resurse. Jedino što donekle kontroliramo su cijene i potrošnja lijekova koja raste svugdje u svijetu i rast će. Ono što mi moramo racionalizirati su bespotrebna dijagnostika, hospitalizacije, niz zdravstvenih ustanova koje ne mogu platiti ni svoj hladni pogon. HZZO će imati problem sa solventnošću, imali smo hladan pogon kakav smo imali, sad se počinje postavljati pitanje da li će HZZO tražiti povrat novca koji nam je dao, a mi usluge nismo izvršili. Vjerujem da se to neće dogoditi jer mi to nismo sposobni, jedino se možemo potruditi da nadoknadimo propušteno pojačanim radom popodne i vikendom – rekao je prof.dr.sc. Stjepko Pleština, predstojnik Zavoda za onkologiju KBC-a Zagreb te zamjenik ravnatelja te bolnice.
U istoj toj, najvećoj hrvatskoj bolnici, izuzev epidemije novog koronavirusa problem je napravio potres. Rebro je ostalo bez 403 bolničke postelje, brojnih ambulanti, liječničkih soba, a istovremeno su morali preuzeti pacijente drugih bolnica poput KB Dubrave, Jordanovca. Kako će reći prof. Pleština trudili su se osigurati funkcioniranje u nenormalnim uvjetima te nisu smjeli ugasiti nijednu djelatnost:
- Dobili smo kompletan hitni prijem koji gravitira KB Dubravi. Ljudi su nam ležali po hodnicima, istina. I sigurno će nam trebati vrijeme da se vratimo u normalu, ali to preko noći ne ide. Svi ćemo morati biti svjesni da neko vrijeme komoditet ni djelatnika ni bolesnika neće moći biti kakav je bio – kaže prof. Pleština.
Na Rebru su preuzeli i reumatologiju Dubrave primjerice te je liječenje Nenad Horvat iz Udruge Remisija opisao kao u ratnim uvjetima.
- Pacijent prima vensku biološku terapiju na stolcu za preglede, poliklinka praktički ne funkcionira. Dozvolit ću si reći uvjeti su očajni. To je sve posljedica potresa – rekao je Horvat dodajući da su u reumatologiji otkazani svi prvi pregledi te puno kontrolnih pregleda ljudi koji su bili kandidati za biološku terapiju.
U neurologiji su pak zaustavili pojedine terapije primjerice za multiplu sklerozu kod pacijenata kod kojih to neće dovesti do pogoršanja bolesti, a primjena lijeka može povećati rizik od infekcije. Kako je rekao prof.dr.sc. Mario Habek sa Rebra za moždani udar kao jednu od hitnih stvari u neurologiji liječenje je funkcioniralo uredno kao i izvan epidemije. Kod svih pacijenata također kod kojih dolazi do pogoršanja bolesti, poput spomenute multiple, ako se terapija prestane uzimati nastavili su je normalno davati i u jeku epidemije.
Lijekova na tržištu, izuzev spomenutog paracetamola i jedne vrste antibiotika, nije nedostajalo unatoč problemima sa transportom i zabrani izvoza lijekova pojedinih zemalja. Nestašica “andola” pak nije realna jer su u prvih 14 tjedana ove godine građani paracetamola kupili više nego u cijeloj prošloj godini. U epidemiji je Hrvatska ljekarnička komora provela projekt dostave lijekova na kućni prag ugroženim skupinama, a prema riječima njezine predsjednice Ane Soldo mag.pharm., moguće je da taj projekt ostane i nadalje.
- Plan nam je razviti to do kraja i staviti u neke okvire zakona, pravilnika da bi ta usluga bila standardno dostupna pacijentima. Sad smo naučili da je to potrebno jer možda ljudi iz zdravstva slabo prate koliko su pacijenti skloni kombiniranju različitih vrsta terapija od tv prodaja i svih “čuda” tako da u Hrvatskoj nažalost nemamo jake mehanizme kako bi zaštitili pacijente od toga – rekla je magistra Soldo.
Ono što su svi u sustavu registrirali generalno jest manji dolazak pacijenata I mimo svih odgoda, a kako će upozoriti i prof. Pleština mnogi su zasigurno zanemarili simptome koje nisu smjeli te je broj novooboljelih u ožujku i travnju bitno manji. A rak nije nestao, zasigurno. Stoga ćemo prave posljedice tek vidjeti, smatra Ivica Belina, predsjednik Koalicije udruga u zdravstvu koja je pokrenula i kampanju Rak ne poštuje socijalnu distancu.
- Mislim da će se posljedice vidjeti u drugom dijelu godinu jer se ljudi još uvijek jako boje ići u zdravstvene ustanove. Također, iako postoje prioritetne liste čekanja i hitno naručivanje ljudi ne dolaze na red po hitnosti. Gospođa je dobila operaciju tek kad je kirurgu pokazala dojku na kojoj ima angiosarkom. Ne želim reći o kojoj je zdravstvenoj ustanovi riječ. Sa problemima se još uvijek nismo susreli, oni se valjaju iza brda – poručio je Belina.
Powered by Novartis
Ono što se po hitno treba staviti na dnevni red jest dovršenje Sveučilišne bolnice, ostaviti Dubravu, ostaviti dio Rebra i ostaviti hitnu u Draškovićevoj (zbog lokacije) a sve ostalo preseliti u Novi Zagreb, jer tamo ima i kapaciteta i zgrada je nova i čvrsta.