U svijetu se trenutno provodi 1468 kliničkih ispitivanja lijekova vezanih za COVID-19, a Hrvatska je uključena u neke od njih. Međutim, iako su koristi za pacijente velike i iako je u posljednje dvije godine ponešto skraćen proces odobravanja kliničkih studija, još uvijek u tim ispitivanjima sudjelujemo u manjoj mjeri. Podaci Svjetske zdravstvene organizacije govore da se u RH provodi tek jedan posto od ukupnog broja kliničkih ispitivanja koja se provode u Europi. Poljska, primjerice, 30% lijekova za liječenje zloćudnih bolesti osigurava pacijentima preko kliničkih ispitivanja, a Mađarska od njih godišnje ubire oko 200-300 milijuna eura.
- U Hrvatskoj je u tijeku nekoliko značajnih kliničkih studija s onkološkim pacijentima. Valja znati da se sva klinička ispitivanja u RH odvijaju po strogim pravilima koja su jednaka za cijelu Europu i u svijetu jer ih odobravaju pod istim kriterijima i istoj regulativi i svako se ispitivanje evaluira s ciljem zaštite etičnosti i prava pacijenata koji u ispitivanju sudjeluju, a svako ispitivanje u RH odobrava Ministarstvo zdravstva – kaže prof. Iveta Merćep, predstojnica Zavoda za kliničku farmakologiju KBC-a Zagreb i predsjednica Središnjeg etičkog povjerenstva, koje Ministarstvu zdravstva i predlaže koja klinička ispitivanja provoditi u Hrvatskoj.
>> VIDEO Ivan Đikić o najnovijim saznanjima o koronavirusu i razvoju cjepiva
Bolnice su sve transparentnije kad je o kliničkim studijama riječ, no iako i one same mogu zaraditi ako provode ova ispitivanja, često je specifični problem činjenica da je neka bolnica u financijskoj blokadi, pa ne može raspolagati s uplaćenim novcem naručitelja istraživanja. Uglavnom su to ispitivanja s bolesnicima, koji sudjelovanjem imaju priliku dobiti vrhunsku terapiju prije no što bude odobrena, i to besplatno, premda joj je cijena najčešće visoka, podsjeća prof. Merćep u povodu današnjeg Svjetskog dana kliničkih ispitivanja Trošak tog liječenja ide u cijelosti na teret proizvođača, dakle ne na teret HZZO-a.
Pacijent usto ima i najbolju skrb i dostupnost svih dijagnostičkih pretraga, jer se terapija vrlo detaljno prati. Svaki pacijent prethodno potpisuje informirani pristanak, u kojem piše detaljno sve o lijeku uključujući njegove dobre i loše strane, o načinu liječenja, praćenju, zaštiti pacijentovih prava, s mogućnošću da izađe iz studije u bilo kojem trenutku ako to odluči. Pacijentu je prije odluke jasno i da će možda osobno imati koristi od studije, ali i da će koristi možda imati drugi bolesnici od saznanja iz studije.
Medicina strahovito napreduje posljednjih desetljeća i jako je puno novih lijekova zahvaljujući kojima su neke smrtnosne bolesti postale kronične, a do njih se ne može bez kliničkih studija. No još uvijek je prisutna svojevrsna mistifikacija kad je o ispitivanjima riječ.
- Transparentnost studija nedovoljna je uvelike i zato jer trenutni Zakon o lijekovima brani oglašavanje kliničkih ispitivanja. Za njih će bolesnik saznati jedino ako je u bolnici, ostalima ostaje nepoznato kako do određeni studija doći i što od njih mogu očekivati – kaže Ivica Belina, čelnik Koordinacija udruga u zdravstvu, napominjući da nije u svim europskim zemljama tako.
Što če nam bolje sve prodat hrvatska sve može kupit