Burek, ćevapi i pljeskavice oduvijek su bili uobičajeni gurmanski folklor naših prostora. U ovim danima krize za njima čak raste potražnja. Zbog svoje brze pripreme, ali i cjenovne pristupačnosti svačijem džepu, u ovim kriznim vremenima upravo je omiljena hrana ona “s nogu”.
Hrvati jedu više mesa nego što im je potrebno
U hrani pola zdravlja
No, kako ističe magistar nutricionizma Nenad Bratković, potražnja za fast foodom posljedica je brzog načina života, a ne nužno i sve manje novca u novčanicima koje nam prazni kriza.
"Brza hrana" posljedica je sve manje vremena koje imamo i sve većeg broja obveza. U takvim uvjetima najlakše je posegunuti za brzom hranom, a zdravlje se zapostavlja, ocjenjuje nutricionist Bratković dodajući da rijetko i povremeno konzumiranje takve hrane ne mora nužno imati i negativne posljedice za zdravlje. No, redovita prehrana takve vrste ne smije dominirati našim jelovnikom, jer je tada pogubna za zdravlje i negativno utječe na prehrambene navike.
Ono što je za nutricionista Bratkovića posebno alarmantno su djeca u predškolskoj i školskoj dobi, koja, sve više, uz svoje roditelje prakticiraju takvu vrstu prehrane. Manje se kuha kod kuće, a više se hrani u restoranima brze prehrane, upozorava.
Podaci govore da su opustjeli skupi restorani i potražnja za skupocjenom hranom, te da je zavladala prava pomama za onom jeftinom. Tako primjerice lanac restorana brze hrane McDonalds iz mjeseca u mjesec bilježi rast prodaje na svim kontinentima, koja je primjerice u siječnju porasla 7,1 posto.
Bez obzira na ekonomiju - ljudi moraju jesti
Prodaja je najviše rasla tamo gdje je kriza udarila najviše – u Sjevernoj Americi i Aziji, no i Europa ne zaostaje. U 16 McDonald'sovih restorana u Hrvatskoj situacija nije puno drugačija.
Iako bez davanja konkretnih brojki o porastu prometa, iz ureda odnosa s javnošću tvrtke McDonald's Hrvatska Deana Stipanović poručuje: - Mi radimo u industriji koja je prilično imuna na paniku, bez obzira na ekonomiju - ljudi moraju jesti.
No, veća potražnja za jeftinom hranom radi ušteda u kućnom proračunu zavladala je u trgovačkim centrima. Sve se više kupuju trgovačke marke, a sve manje one poznate, dobro reklamirane.
Koliko će se potrošiti na hranu, najviše se pazi na istoku te sjeveru Hrvatske, a zbog štednje u kućnim proračunima s jelovnika se sve češće izbacuju gazirani sokovi, slatkiši, dodaci prehrani, a i mnogi su se počeli odvikavati od kave.
Za razliku od Slavonaca ili Međimuraca, odani brandovima po svaku cijenu su Zagrepčani i Istrani, potvrđuje gledajući prodaju trgovačkih marki u Mercatoru Iva Jurković, voditeljica odnosa s javnošću toga slovenskog trgovačkog centra u našoj zemlji.
Također dodaje da iako je u ponudi trgovačkih marki riječ o proizvodima koji su srednjeg i nižega cjenovnog ranga, njihova kvaliteta je izrazito važna te su svi podložni analizama Prehrambeno-biološkog fakulteta prije nego što se nađu na policama.
Da kupnja jeftinije hrane ne znači uvijek i nužno lošiju prehranu, potvrđuje i nutricionist Bratković.
- Sigurno da se ljudi sve više okreću trgovačkim markama kako bi za istu količinu novca mogli dobiti više hrane, što odmah ne mora značiti da dobivamo lošiju kvalitetu za te iste novce - objašnjava Bratković.
Jedemo kvalitetnije jer štedimo na slatkišima i sokovima
Iznosi i primjer mliječnih proizvoda, primjerice jogurta i probiotika, čija već osnovna tehnologija proizvodnje u samoj bazi omogućava konzumentu da dobije namirnicu dobre hranjive vrijednosti. Taj primjer jeftinijih jogurta robnih marki za njihove konzumente ne znači i da su dobili hranu loše hranjive vrijednosti.
Jelovnik se promijenio pod utjecajem krize, ali i prehrambene navike. Manje se baca hrana, ostaci od ručka jedu se i za večeru, a nekada je skuhani objed na stolu i dva dana. Kod kuće pripremljena hrana nosi se i na posao. Porcije su postale manje, tanjuri više nisu tako puni mesa. Prehranom su počele dominirati salate, odnosno povrće i voće.
Očito da je kriza, bar kad su prehrambene navike u pitanju, ipak napravila i nešto dobro na našim prostorima.
Hrana najskuplja u Vukovaru, najjeftinija u Varaždinu
Prosječna četveročlana hrvatska obitelj čak 40 posto mjesečnih primanja troši na hranu. A ona je najskuplja u Vukovaru, Zadru, Dubrovniku i Puli, dok se najjeftinije jede u Varaždinu i Zagrebu, izračunali su u Nezavisnim hrvatskim sindikatima.
U Vukovaru četveročlana obitelj potroši 3135 kuna mjesečno za hranu, dok iste namirnice u Zadru stoje 2879, te Puli 2989 kuna. Onima koji žive u Varaždinu troškovi hrane na mjesečnoj razini iznose će 2305 kuna.
