Kako bi se bolje nadzirali, ali i uravnotežili prihodi i troškovi, proračun državnog zdravstvenog osiguranja od ove je godine ušao u državnu riznicu. To i ne bi bio problem da istodobno oko 1,1 milijardu kuna nisu smanjeni planirani rashodi za ukupnu zdravstvenu zaštitu. Najveći teret racionalizacije prebačen je na bolničku zdravstvenu zaštitu te je njihova godišnja moguća potrošnja smanjena s oko 4,2 na 3,4 milijarde kuna. Financijski problem manjka 800 milijuna kuna zasad je riješen tako što su bolnicama određeni novi, niži mjesečni proračuni. Kako se s novcem koji im je na raspolaganju snalaze ravnatelji bolnica, od kojih se očekuje redovita isplata plaća zaposlenima, pružanje bolesnicima svega što im je potrebno do smanjivanja lista čekanja?!
Od 16 milijuna kuna - 13 za plaće
Kliničkoj bolnici "Merkur" mjesečni je proračun smanjen sa 10,2 na oko 8,8 milijuna kuna. To znači, komentira ravnatelj prim. dr. Stjepan Bačić, da nakon isplate plaća za lijekove i materijal potreban za liječnje bolesnika ostaje oko 2,5 milijuna kuna.
- I prije nam je za naš opseg posla nedostajalo oko 800.000 kuna, a prema sadašnjem budžetu, trebali bismo oko 30 posto smanjiti opseg posla, odnosno imati toliko manje pacijenata - kaže dr. Bačić. Obrazlaže to i podacima da, primjerice, ginekologija 80 posto novca potroši na hitne slučajeve, a interna 50 posto. Dakle, za tzv. hladni operacijski program ostaje vrlo malo novca.
- Da i ne govorim o tome koliki nam financijski gubitak donosi transplantacija jetre. Ipak, bolesni se ljudi moraju liječiti, moramo kupiti i skupe ugradbene materijale i skupe lijekove, koji dodatno poskupljuju jer ih ne možemo plaćati na vrijeme - kaže prim. Bačič. Bez sanacije bolnica, drži, neće biti moguće normalno raditi ne želimo li da bolnice postanu mjestima za liječenje samo hitnih bolesnika.
Kliničkoj bolnici "Dubrava" mjesečni je proračun s oko 17 milijuna pao na manje od 16 milijuna kuna. Na plaće odlazi oko 13 milijuna kuna, rekao nam je zamjenik ravnatelja prof. dr. Zdenko Stanec.
- Broj pacijenata koje uspijemo obraditi ovisi o tome jesu li lakši, a time i jeftiniji bolesnici ili im trebaju visokodiferentni postupci, duga intenzivna skrb. Primjerice, prošlog mjeseca na našoj su kardiokirurgiji obavljene tri transplantacije srca što su, naravno, za bolnicu enormni troškovi. Već godinama stežemo, a jamčimo istu zdravstvenu zaštitu. Jedno s drugim ne ide - kaže prof. Stanec.
Kao jedan od problema sadašnje financijske situacije smatra kašnjenje u primjeni dopunskog osiguranja, odnosno praksu da pacijenti plaćaju dio troškova određenih zdravstvenih usluga, što propisuje novi Zakon o zdravstvenom osiguranju. Tim se novcem, smatra prof. Stanec, moglo nadoknaditi smanjenje proračuna.
Milijun i četiristo tisuća kuna smanjena su i plaćanja države privatnoj bolnici "Magdalena" u Krapinskim Toplicama. Ravnatelj bolnice Ivan Drpić ocijenio je to krajnje neprimjerenim ograničavanjem s obzirom na to da smo se zdravstvenom politikom opredijelili za primarnu i za sekundarnu prevenciju kardiovaskularnih bolesti.
Nov način nabave lijekova
- Kako se snaći u novim proračunskim okolnostima, još računamo i tražimo prostor za racionalizaciju, odnosno za efikasan ali jeftiniji rad - rekao nam je ravnatelj zagrebačkog Kliničkog bolničkog centra prof. dr. Josip Paladino. Prof. Paladino smatra da ima manevarskog prostora. Iako nije htio biti određeniji, doznajemo da KBC Zagreb radi štednje priprema nov način kupnje lijekova. Zdravstvena je ustanova objavila natječaj kojim će se izbarati nekoliko veledrogerija s najpovoljnjim uvjetima preko kojih će se kupovati svi lijekovi. Pretpostavlja se da će se zbog velikih količina lijekova koji će se nabavljati preko samo nekoliko veledrogerija bolnica dobiti rabat i do 10 posto ukupne cijene. S obzirom na to da KBC na godinu za lijekove potroši oko 85 milijuna kuna, računa se na uštedu i do 8,5 milijuna kuna.
Uprave bolnica domišljaju se na različite način kako uravnotežiti poslovanje, a da pacijenti ipak ne budu zakinuti. Ministar zdravstva dr. Andro Vlahušić rekao nam je da su proračuni privremeni, da vrijede za prva dva mjeseca ove godine.
- Jasni su mi svi financijski problemi s kojima se suočavaju ravnatelji. No, intenzivno radimo na reorganizaciji bolnica, dijelu reforme čija primjena kasni, što je, među ostalim, uzrokovalo i sadašnje probleme.
Ministar zdravstva svjestan je realnoga minusa i, kako doznajemo, Vlada radi na tome da se 450 milijuna duga mirovinskoga fonda zdravstvenom preusmjeri u rješavanje duga bolnica.
Diana Glavina
