Zbog reketarenja poduzeća i iznuđivanja mita, policija je uhitila šefa
Porezne uprave, područnog ureda Zagreb, ispostave Centar, Zdenka
Markača, poreznog inspektora Ranka Vukoju te vlasnika tvrtke Erica Viva
Brunu Bračuna, koji je bio davatelj mita. Poreznici su uhićeni na
djelu, dok su primali 35.000 eura u novčanicama koje su bile označene.
Operativna akcija u kojoj su “pali” poreznici nazvana je Dubai. Taj je
naziv dobila jer je glavni akter Z. Markač, koji si je s primanjima
državnog službenika priuštio porsche, tjedan dana bio na odmoru u
Dubaiju, a istražitelji su čekali njegov povratak kako bi počeli akciju.
Prijava žrtve iznude
Uz spomenuti trojac, u zasebnoj akciji uhićen je još jedan djelatnik
Ministarstva financija, a navodno je riječ o inspektoru Financijske
policije Željku Sićaji, koji je u svom aranžmanu koristio položaj i
nezakonito uzimao novac. Operativnom akcijom Dubai rukovodio je USKOK,
koji je usko surađivao s policijom. U četvrtak je još bila u tijeku
kriminalistička obrada, no izvori iz istrage tvrde da je prikupljeno
dovoljno dokaza koji pokazuju koruptivni sustav u Poreznoj upravi.
Istraga u Poreznoj upravi počela je prijavom jedne od žrtava iznude.
Obrazac za uzimanje mita bio je uhodan, a temeljio se na redovitom
poslu, odnosno poreznom nadzoru u poduzećima. Tijekom nadzora
provjerava se financijsko poslovanje tvrtke i slijede tragovi novca
koji iz jedne tvrtke vode prema drugoj, trećoj... Tako bi poreznici već
prilikom nadzora jedne tvrtke mogli uhvatiti nekoliko novih žrtava.
Mamac PDV-a
Taktika je, naime, bila da tvrtki koju su otkrili poruče da plati određeni iznos kako joj ne bi došli u nadzor.
Tijekom istrage USKOK je doznao za četiri poduzeća koja su poreznici
reketarili, a otkrili su ih preko više pouzdanika koji su prijavili
kriminal i pristali surađivati s policijom i USKOK-om.
Prema pravilima rada u Poreznoj upravi, poduzećima se šalje porezni
nadzor u tri potencijalne situacije. Jedna je od njih ako se uoči da je
tvrtka zatražila vrlo velik iznos povrata PDV-a koji opravdava velikom
investicijom. Tada je pravilo da se odredi porezni nadzor i utvrdi je
li investicija doista provedena.
Drugi je slučaj u kojem se određuje nadzor kad se vidi velik promet po
računima tvrtke, velike transakcije, a na kraju godine prikazani su
mali prihodi. Treći je slučaj kada se u tvrtke šalje porezni nadzor
nakon što netko prijavi tvrtku zbog neizdavanja računa ili bilo kakve
druge nepravilnosti. Sam porezni nadzor znači da inspektori
“pročešljaju” poslovne knjige i svu drugu dokumentaciju, čak i bilješke.
Poreznici kažu da gotovo nema tvrtke kojoj se nešto ne može pronaći, ali postoje pravila što treba kazniti.
USKOK I MUP U AKCIJI