Gradske površine u Zagrebu često nisu adekvatno održavane, što dovodi do ozbiljnih ozljeda građana. Danas, usred nevremena i pljuska koji su zadesili Zagreb, situacija na ulicama postaje još teža. Slične probleme zadesili su i Dubrovnik, gdje je nedavna bujica kiše potopila gradske ulice. Nažalost, uslijed tih vremenskih neprilika, jedan dječak je lakše ozlijeđen kada je upao u otvoreni šaht koji je bio podignut kako bi se voda brže slivala.
Ove situacije samo su dio šireg problema s kojim se suočavaju građani, a sve veći broj prijavljenih ozljeda zbog oštećenih i neurednih površina ukazuje na ozbiljan nedostatak u infrastrukturi. Rupe u asfaltu, klizavi pločnici i otvoreni šahtovi bez zaštite sve su češći uzroci padova, a kako se približava zimsko razdoblje, opasnost od ovakvih ozljeda dodatno raste zbog poledice i kiše.
Slučajevi ozljeda zbog lošeg stanja javnih površina sve prisutniji, okrio je odvjetnik Domagoj Rukavina, za Net.hr. "Grad Zagreb je, temeljem Zakona o komunalnom gospodarstvu, dužan održavati javnu infrastrukturu u funkcionalnom stanju. Nažalost, svakodnevno smo svjedoci oštećenih površina koje mogu dovesti do padova i ozljeda građana. Situacija postaje alarmantna", ističe Rukavina.
VEZANI ČLANCI:
On navodi nekoliko primjera iz svoje prakse. Muškarac koji je 2017. godine upao u otvoreni šaht bez poklopca i istaknutog upozorenja zadobio je teške ozljede, što je rezultiralo operacijom i naknadom od 22.000 eura. U drugom slučaju, žena koja se 2016. poskliznula na zaleđenoj cesti tužila je grad i dobila odštetu od 29.250 kuna.
"Najveći broj predmeta odnosi se na neodržavanje javnih pješačkih staza i trgova koji su u lošem stanju, pa nerijetko dolazi do padova. Također, imamo situacije kada šahtovi nisu postavljeni kako bi trebali biti ili kada se javne površine ne održavaju zimi, kada su prekrivene snijegom i ledom. Nedavno smo imali predmet gdje je starija osoba pala na privremenoj autobusnoj stanici, a utvrđeno je kako podest nije bio u dobrom stanju niti je postojala zaštita za koju bi se mogla držati", dodaje Rukavina.
Važno je napomenuti da su građani sve više svjesni svojih prava i da se javljaju sa sličnim predmetima. "Odštete za ovakve parnice kreću se od tri tisuće eura, a najveća odšteta koju pamtim iznosila je više od 200.000 eura zbog ozljede koja se dogodila na školskom igralištu", zaključuje odvjetnik.
Rok zastare za ovakve predmete je tri godine od dana događaja ili završetka liječenja, no održavanje javnih površina nije isključivo odgovornost gradova. Zakon o komunalnom gospodarstvu propisuje kazne za nečišćenje javnih površina ispred zgrada, što ukazuje na zajedničku odgovornost stanara i suvlasnika zgrada, piše Net.hr.
>>> FOTO Možete li odgonetnuti gdje se nalazimo ako imena mjesta prevedemo na engleski?
