Ne možemo preko noći promijeniti navike i ukuse građana. Čak 77% hrane koju konzumiraju je iz trgovina ili restorana, što znači da ne mogu utjecati na udjele soli, šećera i masti u tome.
Okusi i navike
Kad bi Hrvatska, primjerice, zakonski prepolovila sol, a Slovenija ne, građani bi onda kupovali slanije slovenske proizvode koji imaju okus na koji su navikli. Promjene stoga moraju biti postupne i na razini cijele EU, poruka je s konferencije Bolja hrana za bolje zdravlje, koju je u Europarlamentu organizirala hrvatska eurozastupnica Biljana Borzan u suradnji sa Svjetskom zdravstvenom organizacijom (SZO).
Tema je bila borba protiv debljine i pretilosti te povezanih kroničnih bolesti kroz smanjenje soli, šećera i masti u proizvodnji hrane. Prema podacima SZO-a, više od 50% građana EU ima prekomjernu tjelesnu težinu, a čak 20% ih je pretilo. Europa je najgora u svijetu po stopi smrtnih ishoda od kardiovaskularnih bolesti, dijabetesa i raka. Glavni su razlog za to prehrambene navike i nezdrav sastav hrane. Vlasti EU i država članica, predstavnici prehrambene industrije i svi ostali dionici moraju djelovati zajedno jer je cijena koju plaćamo u vidu troškova liječenja, bolovanja i ljudskih života prevelika – kazala je Borzan.
Predstavnik Europske komisije dr. Martin Seychell najavio je da bi EK i zakonom mogao propisati dopuštene granice transmasnih kiselina koje su izuzetno štetne za zdravlje, pogotovo krvožilnog sustava, a najčešće se nalaze u margarinu, polugotovoj hrani i prženoj brzoj hrani.
Zakon o transmasti
Računa se da od bolesti srca i krvožilnog sustava godišnje u EU umre 660 tisuća ljudi, a te masti su identificirane kao sastojak koji je pojedinačno najštetniji. Prije nekoliko mjeseci čak su i veliki proizvođači hrane Nestle, Mars, Kellogs i Mondelez otvorenim pismom tražili od Komisije da gornju granicu za transmasti u hrani postavi na 2 grama u 100 grama masti – tvrdi Borzan, jer to su već učinile neke zemlje poput Danske i Austrije. Zabrinjavajuće statistike SZO-a govore kako su adolescenti u istočnoj Europi, dakle i u Hrvatskoj, populacija koja se najbrže deblja. Od 2002. taj broj se gotovo udvostručio, s 11,5 na 18,5 posto populacije.
– Prekomjeran unos soli, masti i šećera glavni je razlog što se danas suočavamo s epidemijom pretilosti. Kako bi se ti trendovi obrnuli, dnevno preporučujemo 5 grama soli te 5 i 10 posto šećera i masti u dnevnom unosu kalorija. Sada je jako malo europskih zemalja blizu tih brojki. Kada bi se do 2030. broj pretilih u EU smanjio za 5 posto, računamo da bi se spasilo 9 milijuna života – tvrdi predstavnik SZO-a pri EU dr. Roberto Bertollini.
>>PDV-a više nema, ali nema ni donacija. Ljudi su gladni, a hrana se baca
>>Hranu ćemo uvijek morati uvoziti
koji licemjeri. otežavaju i onemogućavaju ljudima da sami proizvode hranu, a istovremeno tvrtkama prepuštaju nadzor nad zdravstvenom ispravnošću hrane. u gradovima ne smiju biti krave, svinje, kokoši. ali smiju silovatelji, pedofili... darwin je bio u pravu. samo ljudska vrsta pomažeomaže nesposobnima da prežive i da se 'plode'. i tako se razrastao degenerični sustav.