U 22 godine, od 1991. do 31. prosinca 2013., u Hrvatskoj je zbog ratnih zločina pokrenut postupak protiv 3599 osoba koje su bile pripadnici JNA ili srpskih paravojnih postrojbi. Od tog broja, optuženo je 1978 osoba, protiv njih 613 postupak je u tijeku, osuđeno je 608 osoba, a istrage se vode protiv 241 osobe. Istovremeno, kazneni postupak zbog ratnih zločina pokrenut je i protiv 112 osoba koje su bile pripadnici HV-a i MUP-a. Od tog broja optužene su 94 osobe, osuđene 44, a za 23 osobe postupak je još u tijeku.
Najveći problem
Navedeni podaci dio su izvješća DORH-a, a u tom izvješću DORH je pobrojio što je konkretno napravljeno u istraživanju zločina u Vukovaru, Dubrovniku, Škabrnji, logorima u Srbiji... Iako u javnosti prevladava percepcija da se o zvjerstvima i zločinima počinjenim na području Vukovara nitko nije bavio, iz objavljenih podataka proizlazi da je, primjerice, zbog zločina počinjenih u skladištu Veleprometa pokrenuto pet postupaka protiv ukupno 28 osoba. U tim postupcima osuđene su 23 osobe, i to na kazne zatvora u rasponu od pet do 20 godina. Zbog ubojstva i mučenja 136 civila i hrvatskih branitelja u Erdutu, Aljmašu i Dalju, optužen je Enes Tasa, bivši visoki časnik JNA, a zbog razaranja Vukovara, ubojstva 1292 civila te zlostavljanja zatočenih zarobljenika optužen je i cijeli bivši jugoslavenski vojni vrh predvođen odbjeglim Veljkom Kadijevićem. Upravo to što su ljudi poput Kadijevića nedostupni našem pravosuđu jedna je od najvećih prepreka progonu krivaca za počinjena zlodjela, a u takvim slučajevima ili im se sudi u odsutnosti ili se takvi predmeti ustupaju pravosuđu Srbije. Da ovo zadnje nije baš najsretnije rješenje, pokazalo se na primjeru Aleksandra Vasiljevića, majora KOS-a, koji se tereti za osnivanje logora u Begejcima, Stajićevu, Srijemskoj Mitrovici, Nišu i Staroj Gradiški, u kojima je mučeno i zlostavljeno više stotina hrvatskih civila i branitelja.
Srbija mu odbila suditi
Naime, Hrvatska je progon Vasiljevića ustupila Srbiji, a kada tamošnje tužiteljstvo nije prihvatilo zahtjev da mu se sudi u Srbiji, odlučeno je da će mu se suditi u odsutnosti. Vasiljevića se tereti i da nije spriječio silovanja žena u logorima, a što se tiče silovanja kao ratnog zločina, u izvješću DORH-a navedeno je i da DORH nema evidentiranih prijava ili drugih saznanja o masovnim silovanjima. Ističu da je istraživanje takvih zlodjela izuzetno delikatno te da je MUP skupio podatke za 182 osobe, uglavnom žene, za koje se sumnjalo da su bile žrtve silovanja. No neke od tih žena su preminule, neke su zanijekale da su silovane, dok su druge odbile dati bilo kakav iskaz. Pokrenuti su postupci koji obuhvaćaju 36 žrtava, a u tim postupcima osuđeno je 15 poznatih počinitelja.
>> Matić: Silovanje u ratu bit će ratni zločin za koji nema zastare
Premalo. . Zašto se sve te udruge, naročito one koje se bave pravima i zaštitom žena, nisu više angažirale u pomoći žrtvama i osudi nasilja nad ženama i silovanjima u ratu? .