Državno odvjetništvo potpuno odbacuje primjedbe da se ne procesuiraju ratni zločini počinjeni tijekom operacije Oluja i nakon nje, te da, nakon što je Haaški sud oslobodio generale Antu Gotovinu i Mladena Markača, nitko nije odgovoran za zločine koji su pratili akciju oslobađanja okupiranog hrvatskog teritorija. Kao argument iznosi precizne podatke o svemu što se do sada radilo te što se još poduzima radi otkrivanja i procesuiranja ratnih zločina.
Nepoznati počinitelji
Samo je u vezi s kaznenim djelima počinjenima za vrijeme Oluje i neposredno nakon nje podneseno bilo 6390 prijava protiv poznatih i nepoznatih osoba, a među njima prijavljeno je 439 pripadnika oružanih snaga. Do sada je osuđeno 2380 osoba. Većina postupaka odnosi se na djela protiv imovine, masovne paleži, te za ubojstva, a u manjem broju odnose se na ratne zločine.
Za ratne zločine podnesene su tri kaznene prijave protiv ukupno deset poznatih osoba. Radi se o slučajevima ubojstva šestero srpskih civila u Gruborima u sklopu akcije Oluja – Obruč. Slučaj je bio sastavni dio haaške optužnice protiv generala Markača. Pokrenut je postupak protiv pet osoba, pripadnika Specijalne policije MUP-a. Trenutačo se sudi Frani Drlji i Boži Krajini, dok je protiv Berislava Garića postupak obustavljen, kao i protiv Igora Benete koji je izvršio suicid. Protiv Markačeva ratnog zamjenika Željka Sačića još se vodi istraga.
U ožujku 2012. podignuta je optužnica za ratni zločin u Prokljanu i Kistanju. Za ubojstvo troje ljudi sudi se Boži Bačeliću, Anti Mamiću, Luki Vuki i Jurici Ravliću.
U rujnu 2001. za ubojstvo troje civila u Laškovcima i Dobropoljcima bila je pokrenuta istraga protiv Mate Šindije, ali je obustavljena jer svjedoci i ostali dokazi nisu potvrdili dovoljno osnova za sumnju da je upravo on počinio to kazneno djelo.
No, u odnosu na Oluju vode se još 24 postupka zbog ratnog zločina, i to za ukupno 159 žrtava. Svi su slučajevi u fazi izvida, a počinitelji su i dalje nepoznati. Riječ je o ubojstvu 20 civila u Plavnom i okolici, zatim ubojstvu osmero srpskih civila u Kovačiću, Golubiću i Žagrovcu, ubojstvo četvero civila u Mokrom Polju i Očestovu. Tu je i nedovršen slučaj zločina u Varivodama. Iako je slučaj godinama na sudu, traju i izvidi za ubojstvo 17 civila u Varivodama i Gošiću, a slučaj spada pod prioritete. Istražuje se i tko je odgovoran za ubojstva 4 civila i ratna zarobljenika u Drnišu i Siveriću, za ubojstvo civila u Orliću i ranjavanje u Markovcu, zatim za ubojstvo 11 ljudi u Vrbniku i Uzdolju, za ubojstvo 6 civila u Donjem Skradu i drugim mjestima. Posebna istraga vodi se o ekshumaciji 27 žrtava pokopanih na groblju Gradina–Korenica te napadu na izbjegličke kolone.
Nužna politička volja
Za sve ratne zločine u Domovinskom ratu pokrenuto je 3495 postupaka. U tijeku je 121 istraga, 87 istraga je prekinuto, a 1249 ih je obustavljeno. Optuženo je 1947 osoba, osuđeno 576, dok ih je 713 oslobođeno.
Mladen Stojanović iz Centra za mir, nenasilje i ljudska prava kaže da u pravosuđu ima kapaciteta da se procesuiraju ratni zločini, ali upozorava da je za to, jednako kao i u Srbiji, nužna i politička volja.
@Nadalinaaa: Ne znam kako potpuno pogresno interpretiras to sto sam napisao? Znaci, moj post kaze da jesu osudjeni, ali sada treba da se oslobode i obestete. Obrazlozenje Presude u Hagu daje osnova za takvu stvar.