Bidenova administracija razmatra hoće li Wagnerovu skupinu proglasiti stranom terorističkom organizacijom. Rusija se priprema pokrenuti drugi val mobilizacije u siječnju ili veljači sljedeće godine, priopćio je ukrajinski Glavni stožer oružanih snaga. Dodano je da će kadeti iz vojnih škola rano diplomirati i biti unovačeni u Ukrajinu u prvom kvartalu sljedeće godine.
NATO saveznici zabrinuti su zbog brzog i netransparentnog vojnog jačanja Kine i njezine suradnje s Rusijom te su u srijedu razgovarali o konkretnim načinima rješavanja izazova koje postavlja Peking, rekao je američki državni tajnik Antony Blinken.
Poštovani čitatelji, ovaj članak s praćenjem događaja prethodnog dana je završen. Situaciju u Ukrajini iz minute u minutu sada možete pratiti u novom članku.
Tijek događaja:
23:00 - Ruske snage povlače se iz nekoliko gradova u južnoj regiji Zaporižja, prema navodima ukrajinske vojske Također je rečeno da Moskva planira evakuirati dužnosnike koje je postavila Rusija u regiji. Jedinice napuštaju gradove Mykhailivka, Polohy i Inzhenerne, koji su svi južno od grada Zaporižja, rekao je ukrajinski Glavni stožer.
Sky News nije u mogućnosti neovisno provjeriti ove tvrdnje.
21:00 - Viši ukrajinski dužnosnik rekao je da su tri ukrajinske diplomatske misije primile prijeteća pisma. Ministar vanjskih poslova Dmitro Kuleba rekao je da su incidenti bili dio pokušaja zastrašivanja ukrajinskih diplomata, izvijestio je Interfax Ukrajina.
"Unutar ovih pisama bila je simbolična prijetnja Ukrajini... sve su omotnice bile natopljene crvenom tekućinom u trenutku kada su primljene", rekao je.
Dodao je: "Ako su već počeli napadati veleposlanstva... znači da nas se boje, pokušavaju nas zaustaviti."
Došlo je nakon što je šest pisama-bombi poslano na ciljeve diljem Španjolske, uključujući ukrajinsko veleposlanstvo i tvornicu oružja koja proizvodi granate poslane u Ukrajinu.
Jedan zaposlenik ukrajinskog veleposlanstva zadobio je lakše ozljede nakon što je rukovao jednim od pisama.
20:51 - Američki predsjednik Joe Biden rekao je u četvrtak da ne planira u skorije vrijeme kontaktirati Vladimira Putina, no da je u dogovoru sa saveznicima u NATO-u spreman razgovarati s ruskim predsjednikom ako on pokaže interes za okončanje rata u Ukrajini. "Nemam neposrednih planova kontaktirati gospodina Putina", rekao je Biden na konferenciji za medije nakon razgovora s francuskim kolegom Emmanuelom Macronom Bijeloj kući.
"Spreman sam razgovarati s gospodinom Putinom, ako doista postoji interes da se on odluči tražiti načine za okončanje rata. On to još nije učinio“, dodao je.
Biden i Macron su izrazili solidarnost s Ukrajinom i obećali da će zajednički raditi na svladavanju ekonomskih teškoća koje je donio rat. Američki predsjednik se osvrnuo na zakon o inflaciji njegove vlade, kazavši kako postoje „izmjene“ koje Bijela kuća može učiniti kako bi se „bitno olakšalo europskim državama da sudjeluju ili budu samostalne“.
Sjedinjene Države i Francuska u četvrtak su najavile osnivanje zajedničke radne skupine Washingtona i Bruxellesa za rješavanje trgovinskih sporova u sektoru čiste energije, nastalih nedavno usvojenim zakonom o smanjenju inflacije.
Taj potez dolazi u trenutku dok Francuska pritišće Bijelu kuću da ublaži neke točke u nacrtu zakona o klimi koji pogoduju domaćoj proizvodnji i potencijalno ograničavaju trgovinu s vanjskim partnerima.
Biden je rekao da se neće opravdavati zbog promicanja američke proizvodnje temeljnih dobara, no dodao je da veliki zakoni često zahtijevaju izmjene kako bi se spriječile neželjene posljedice.
"Nastavit ćemo otvarati radna mjesta u proizvodnji u Americi, ali ne na štetu Europe", istaknuo je Biden.
Macron je rekao kako je važno da SAD i europski saveznici "resinhroniziraju" svoje pristupe.
“Francuska nije ovdje došla tražiti iznimke za svoje gospodarstvo. Došli smo reći kojie će posljedice taj zakon imati na nas", dodao je.
Biden je još u kolovozu potpisao 430 milijardi dolara ‘težak’ zakon koji predviđa državnu pomoć za privredne grane poput automobilske industrije.
Prema zakonu, za zelene industrije bi se izdvojilo 369 milijardi dolara, a EU strahuje da će europska poduzeća preusmjeriti nova ulaganja u SAD.
19:00 - Njemačka ponuda da Poljskoj pošalje obrambeni sustav Patriot i dalje stoji, rekao je u četvrtak u Berlinu njemački kancelar Olaf Scholz.
„Naša ponuda Poljskoj i dalje je nepromijenjena. Spremni smo ojačati poljsku sigurnost stacioniranjem naših Patriota tamo“, rekao je Scholz, govoreći uz glavnog tajnika NATO saveza Jensa Stoltenberga.
Njemačka je to prvi put ponudila prošli tjedan, nakon incidenta u kojoj je projektil iz rata u Ukrajini pogodio poljski teritorij i ubio dvoje ljudi.
Varšava pak predlaže da se obrambeni sustav izravno pošalje u Ukrajinu. Drugi NATO saveznici nisu skloni tom potezu jer bi ga Rusija mogla tumačiti kao eskalaciju.
Sustavi Patriot dio su NATO-vog integriranog sustava zračne obrane te su namijenjeni za obranu teritorija saveznika. Slanje Patriota u zemlju koja nije u savezu zahtijevalo bi razgovore svih članica bloka.
Stoltenberg je rekao kako NATO i dalje razgovara o slanju tog sustava u Ukrajini, no naglasio je da to pitanje ne bi trebalo zasjeniti sveukupnu potrebu pružanja zračne obrane napadnutoj zemlji.
„Postoji potreba za streljivom za postojeće sustave, za zamjenske dijelove i održavanje“, rekao je Norvežanin.
Stoltenberg je ranije, na sigurnosnoj konferenciji u Berlinu, pozvao Njemačku da nastavi jačati svoje oružane snage.
„Njemačka odluka da značajno poveća izdvajanja za obranu je povijesna odluka, s investicijama u nove borbene zrakoplove, helikoptere, brodove i podmornice“, rekao je Stoltenberg.
„Potreban nam je snažan i spreman Bundeswehr“, naglasio je šef NATO-a.
„To je važno za njemačku sigurnost, za sigurnost Europe te za sigurnost cijelog svijeta“, zaključio je Stoltenberg.
18:12 - Gradonačelnik Kijeva rekao je u četvrtak stanovnicima glavnog grada da naprave zalihe vode, hrane i tople odjeće u slučaju potpunog pada električne mreže uzrokovanog ruskim zračnim napadima, te je rekao da bi građani trebali ostati s prijateljima u predgrađima ako mogu.
Gradonačelnik Vitalij Kličko upozorio je da bi temperature u domovima mogle naglo pasti u slučaju "pada električne energije i uništenja infrastrukture i potpunog odsustva struje, vodenih zaliha, odvoda i grijanja". "Temperature u stanovima možda se neće razlikovati previše od temperatura vani", rekao je bivši boksački prvak na sigurnosnom forumu u Kijevu, gdje su temperature oko minus četiri stupnja Celzijusa.
"Molim ljude da stvore zalihe tehničke vode, pitke vode, trajnih prehrambenih proizvoda, tople odjeće." Električne jedinice nekoliko elektrana diljem Ukrajine morale su se hitno ugasiti ovaj tjedan nakon ruskih raketnih napada. U utorak, premijer Denis Šimal rekao je da Ukrajina i dalje ima 30 posto deficita struje, šest dana nakon posljednjeg velikog vala ruskih raketnih napada na mrežu električne energije.
Kako bi ublažili nedostatak grijanja i električne energije, vlasti Kijeva postavile su 430 točaka za grijanje gdje se ljudi mogu ugrijati i napuniti svoje mobitele, no Kličko je rekao da je taj broj nedovoljan za grad od 3.5 milijuna stanovnika. "Ne bi pomoglo ni 500, čak bi i 5000 bilo premalo."
Rusija kaže da su napadi na ključnu infrastrukturu vojno legitimni, i da Kijev može zaustaviti patnje svoga naroda ako želi ako popusti ruskim zahtjevima koje Moskva nije iskazala. Ukrajina kaže da su napadi kojima je namjera uzrokovati civilne patnje ratni zločin.
17:36 - Predsjednik Europskog vijeća Charles Michel pozvao je u četvrtak u Pekingu ponovno kineskog predsjednika Xi Jinpinga da iskoristi svoj "utjecaj" na Rusiju zbog rata u Ukrajini. Na trosatnom sastanku "dugo" se razgovaralo o ratu u Ukrajini, a riječi je bilo i o trgovini, klimi, ljudskim pravima, oporavku od pandemije covida-19, Xinjiangu i Taiwanu, rekao je Michel novinarima putem video veze iz Pekinga.
"Zatražio sam od predsjednika Xija, kao i na samitu EU-Kina u travnju, da iskoristi svoj utjecaj na Rusiju da poštuje Povelju UN-a", rekao je Michel. Predsjednik Xi je jasno rekao da Kina ne opskrbljuje Rusiju oružjem i da nuklearne prijetnje nisu prihvatljive, rekao je.
Michel je doputovao u posjet Pekingu samo nekoliko tjedana pošto su kineske vlasti otkazale njegov govor na međunarodnoj trgovinskoj izložbi u Šangaju u kojem je planirao kritizirati ruski "ilegalni rat" u Ukrajini i pozvati na smanjenje europske trgovinske ovisnosti o Kini. U vezi nedavnog vala prosvjeda koji je zahvatio Kinu, Michel je rekao: "Razgovarali smo i o tom pitanju", ali nije rekao kako je Xi reagirao.
Kineski državni mediji izvijestili su ranije u četvrtak da je Xi rekao Michelu da će Kina osnažiti stratešku komunikaciju i koordinaciju s Europskom unijom. "Kina će ostati otvorena za europska poduzeća i nada se da se Europska unija može prestati miješati kako bi osigurala pošteno i transparentno poslovno okruženje za kineska poduzeća", rekao je Xi Michelu, po državnoj televiziji CCTV. Ni Xi ni CCTV nisu objasnili što misli pod "miješanjem".
Michel je rekao da je Xiju prenio i poteškoće s kojima se susreću europska poduzeća i investitori u Kini. "Na europskoj strani pristup tržištu je jako otvoren, dok je u Kini nekoliko sektora i dalje puno više zatvoreno", rekao je Michel. "Trebamo veći reciprocitet. Trebamo uravnoteženije odnose".
Michel, koji boravi u jednodnevnom posjetu Kini, sastao se i s kineskim premijerom Li Keqiangom te s Li Zhanshuom, predsjednikom stalnog odbora Nacionalnog narodnog kongresa.
15:48 - Pedeset ukrajinskih vojnika vratilo se kući u novoj razmjeni zarobljenika s Rusijom. Šef Ureda predsjednika Andrij Jermak rekao je da je Rusija oslobodila 50 ukrajinskih ratnih zarobljenika u okviru razmjene zarobljenika. Rusko ministarstvo obrane priopćilo je da je, također, primilo natrag 50 vojnika, prenosi The Kyiv Independent.
⚡️ 50 Ukrainian soldiers return home in new prisoner exchange with Russia.
— The Kyiv Independent (@KyivIndependent) December 1, 2022
President’s Office Head Andriy Yermak said Russia had released 50 Ukrainian prisoners of war under the prisoner exchange.
Russian Defense Ministry said it received 50 soldiers back.
Photo: Andriy Yermak pic.twitter.com/aKF7AyU0GC
15:44 - Visokopozicionirani ruski pukovnik koji je igrao ulogu u djelomičnoj mobilizaciji predsjednika Vladimira Putina "pogubio se" s pet hitaca u prsa u uredu svog zapovjednika nakon što mu je navodno namješteno da preuzme odgovornost za neke od problema invazije na Ukrajinu, prema riječima njegove udovice. Tijelo pukovnika Vadima Bojka (44), zamjenika načelnika Pacifičke više mornaričke škole Makarov u Vladivostoku, pronađeno je 16. studenoga s višestrukim ranama od vatrenog oružja, a kao uzrok smrti navedeno je samoubojstvo.
14:47 - Ukrajina je pojačala sigurnost u svojim diplomatskim misijama diljem svijeta nakon što je eksplodirala bomba u njihovu veleposlanstvu u Madridu, jedan od nekoliko uređaja koji je poslan metama u Španjolskoj, među kojima je i premijer Pedro Sanchez.
Veleposlanik Serhij Pohorelcev rekao je ukrajinskom mediju Europska Pravda da je izvan zgrade otvoren sumnjiv paket naslovljen na njega, a zaposlenik veleposlanstva koji ga je otvorio ozlijeđen je u eksploziji.
14:45 - Ukrajinska vojska objavila je da je Rusija povukla određeni broj vojnika iz gradova na suprotnoj obali Dnjepra kod Hersona, što je prvo ukrajinsko izvješće o ruskom povlačenju s tog područja na jugu.
U priopćenju nije bilo drugih pojedinosti, te se ne spominje mogući prelazak ukrajinskih snaga preko rijeke Dnjepra. Ukrajinski dužnosnici također su naglasili da je Rusija intenzivirala granatiranje preko rijeke, ponovno oštetivši električnu mrežu u Hersonu gdje je počelo njezino obnavljanje gotovo tri tjedna nakon što je ruska vojska napustila grad i pobjegla preko rijeke.
Otkad je Rusija napustila Herson prošli mjesec, deveti mjesec svoje invazije Ukrajine, rijeka Dnjepar sada formira cijeli južni pojas bojišnice. Rusija je već rekla civilima da napuste gradove unutar 15 kilometara od rijeke i povuku svoju civilnu upravu iz grada Nova Kakovska na obali rijeke. Ukrajinski dužnosnici prethodno su rekli da je Rusija povukla nešto artiljerije blizu rijeke na sigurnije pozicije nešto dalje, ali dosad nisu govorili o tome da ruske snage napuštaju gradove.
"Primjetno je smanjenje ruskih vojnika i vojne opreme u naselju Oleški", rekla je vojska, govoreći o gradu koji se nalazi preko puta Hersona, na drugoj strani preko Dnjepra, do kojeg je vodio razrušeni most.
"Neprijateljska vojska povukla se iz određenih naselja oblasti Herson i nestala u šumskim pojasima uzduž autoputa Oleški - Hola Pristan", rečeno je u kontekstu 25 kilometara dugačke ceste koja prolazi preko riječnih gradova razmještenih u šumskim predjelima na obali preko puta Hersona.
Rečeno je da je veći dio ruskih vojnika koje se može vidjeti u području nedavno mobilizirani rezervisti, što daje naslutiti da su najbolje utrenirani profesionalni vojnici već napustili područje. Reuters nije mogao nezavisno potvrditi ta izvješća.
13:00 - Kremlj je osudio pozive Europske unije da se uspostavi sud za ratne zločine zbog postupaka Rusije u Ukrajini, rekavši da bi svako takvo tijelo bilo nelegitimno i neprihvatljivo za Moskvu.
Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen izjavila je u srijedu da će EU pokušati uspostaviti specijalizirani sud, uz potporu Ujedinjenih naroda, da istraži i procesuira moguće ratne zločine koje su počinile ruske snage u Ukrajini.
"Što se tiče pokušaja uspostave neke vrste suda - oni neće imati legitimitet, nećemo to prihvatiti i osudit ćemo to", rekao je glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov u razgovoru s novinarima u četvrtak.
Zapad i Ukrajina naveli su više ruskih ratnih zločina tijekom devetomjesečnog rata, uključujući grad Buču koji su ruske snage okupirale mjesec dana nakon početka invazije 24. veljače i napustile ga krajem ožujka nakon neuspjele ofenzive na ukrajinski glavni grad.
Kijev se zalaže za osnivanje posebnog suda za procesuiranje ruskih vojnih i političkih čelnika koje smatra odgovornima za rat. Rusija negira da je ciljala civile i počinila druge ratne zločine, a ukrajinske snage je optužila za kršenje međunarodnog prava i Ženevskih konvencija tijekom provođenja onoga što Moskva naziva svojom "specijalnom vojnom operacijom".
12:53 - Dogovorena je razmjena zarobljenika u istočnoj regiji Donjeck, rekao je najviši dužnosnik u regiji postavljen od strane Rusije, Denis Pušilin.
Obje strane kasnije u četvrtak predat će 50 ratnih zarobljenika, kazao je, ali Kijev to još nije potvrdio.
Značajni dijelovi istočne regije su pod ruskom okupacijom, ali Vladimir Putin do sada nije uspio u svom pokušaju da preuzme cijeli Donbas. Tijekom sukoba, dogodile su se brojne razmjene zarobljenika, iako obično u nešto manjem opsegu, navodi Sky News.
12:49 - Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov rekao je da su Sjedinjene Države i NATO sudionici u ratu u Ukrajini zbog pomoći koju pružaju Kijevu, optuživši ih i za obuku ukrajinskih vojnika na njihovu teritoriju.
"Nemojte govoriti da SAD i NATO ne sudjeluju u ovom ratu - vi izravno sudjelujete. Uključivo ne samo dopremu oružja već i obuku vojnika - vi obučavate (ukrajinske) vojnike na svojem teritoriju", kazao je.
Dodao je da su SAD "egzistencijalna" prijetnja Rusiji iz Ukrajine. Rekao je da je zapad imao stvarnu priliku izbjeći sukob u Ukrajini, ali je odlučio odbaciti ruske prijedloge da se zaustavi širenje NATO-a i dogovori poseban sigurnosni status za Kijev. Zapad kaže da su prijedlozi Rusije izneseni uoči rata u Ukrajini bili nerealni i neiskreni.
Lavrov je rekao da je Moskva spremna saslušati ako tko želi pregovarati o Ukrajini. Naglasio je i da su ukrajinske tvrdnje da Rusija želi pregovore kako bi dobila vremena za pregrupiranje i obnovu svojih oružanih snaga apsurdne.
Ruski je šef diplomacije također istaknuo da je Rusija prije rata u Ukrajini puno, puno godina sve upozoravala. Nazvao je i nedavne izjave pape Franje o Ukrajini "nekršćanskima" i teško razumljivima. Franjo je u intervjuu za Jesuit magazine America govorio o ruskoj okrutnosti u Ukrajini i naglasio da je "Rusija ona koja je izvršila invaziju. To je vrlo jasno". Također je rekao da su među najokrutnijima ruski vojnici koji su pripadnici etičkih manjina koji se bore u Ukrajini, primjerice Čečeni.
"Papa Franjo imao je izjave potpuno nerazumljive, apsolutno nekršćanske", ocijenio je ruski ministar vanjskih poslova.
Optužio je i NATO za raspirivanje napetosti u blizini Kine na način koji predstavlja rizik za Rusiju.
"Južnokinesko more sada postaje jedna od onih regija u kojima NATO nije nesklon, kao što je nekoć bio u Ukrajini, eskalaciji napetosti", rekao je Lavrov.
"Znamo koliko Kina ozbiljno shvaća takve provokacije, da ne spominjemo Tajvan i Tajvanski tjesnac, i smatramo da NATO-ovo igranje vatrom u ovim regijama nosi prijetnje i rizike za Rusku Federaciju", rekao je.
Lavrov je rekao da zato Rusija razvija vojnu suradnju s Kinom i provodi zajedničke vježbe.
“Činjenicu da članice NATO-a pod vodstvom Sjedinjenih Država pokušavaju ondje stvoriti eksplozivnu situaciju, svi dobro razumiju”, rekao je. Također je optužio NATO da pokušava uvući Indiju u ono što je nazvao antiruskim i antikineskim savezom.
Ruski ministar vanjskih poslova kazao je i da su se u Organizaciji za europsku sigurnost i suradnju (OESS) nagomilali veliki problemi, optuživši zapad da je nakon hladnog rata odbacio priliku da postane pravi most s Rusijom.
12:47 - Dječak Serhii Podlianov jedna je od najmlađih žrtava rata u Ukrajini. Novorođenče, dječak star svega dva dana, ubijen je prošlog tjedna kada se na udaru ruskog zračnog napada našla bolnica u Vilniansku, u ukrajinskoj regiji Zaporožje. Guverner regije Oleksandr Starukh sada je istaknuo kako su ukrajinske snage navodno uništile rusku jedinicu koja je ispalila projektil na rodilište.
9:44 - Britansko ministarstvo obrane objavilo je svoje dnevno izvješće o ratu u Ukrajini.
Navode kako je vidljivo kako je bombardiranje kritične infrastrukture ''prvi primjer'' primjenjivanja takozvane ruske vojne doktrine. Rečeno je da je ovu doktrinu, Stratešku operaciju za uništenje kritično važnih ciljeva (SODCIT), usvojila ruska vojska "posljednjih godina".
Ali unatoč tome, Ministarstvo obrane kaže da je "njegova učinkovitost kao strategije vjerojatno oslabila jer je Rusija već potrošila velik dio svojih prikladnih projektila protiv taktičkih ciljeva".
"Rusija je zamislila SODCIT kao korištenje projektila dugog dometa za napad na kritičnu nacionalnu infrastrukturu neprijateljske države, umjesto na njezine vojne snage, kako bi demoralizirala stanovništvo i na kraju prisilila čelnike države na kapitulaciju.
"Ruski udari nastavljaju uzrokovati nestašice struje što rezultira neselektivnom, raširenom humanitarnom patnjom diljem Ukrajine."
Latest Defence Intelligence update on the situation in Ukraine - 01 December 2022
— Ministry of Defence 🇬🇧 (@DefenceHQ) December 1, 2022
Find out more about the UK government's response: https://t.co/xZbaD06yRU
🇺🇦 #StandWithUkraine 🇺🇦 pic.twitter.com/xE1OlJT6gW
9:32 - Treća eksplozivna naprava skrivena u paketu poslana je u bazu zračnih snaga u Torrejon de Ardoz u blizini španjolske prijestolnice Madrida, tvrde lokalni mediji.
9:09 - Ukrajina priprema "strože protumjere" za rusko bombardiranje na prvim linijama, rekao je sinoć ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski.
U svom noćnom obraćanju Zelenski je rekao da će ti napadi biti snažniji od onih koji su ranije bili pokrenuti protiv snaga Vladimira Putina.
"Analiziramo namjere okupatora i pripremamo protumjere - oštrije protumjere nego što je sada slučaj."
Ukrajinske trupe postigle su značajne uspjehe posljednjih tjedana, povrativši teritorije u Harkivu i Hersonu koje je Rusija zauzela ranije tijekom rata.
8:28 - U odluci koju je pozdravio ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski, njemački zastupnici donijeli su rezoluciju u srijedu kojom su genocidom proglasili događaj iz 1932. kada su milijuni Ukrajinaca umrli od gladi.
U studenom 1932. sovjetski vođa Josif Staljin poslao je policiju da zaplijeni sve žito i stoku s nedavno kolektiviziranih ukrajinskih farmi, uključujući i sjeme potrebno za sadnju sljedećeg usjeva. Milijuni ukrajinskih seljaka umrli su od gladi u sljedećim mjesecima od onoga što povjesničar Sveučilišta Yale Timothy Snyder naziva "očito smišljenim masovnim ubojstvom".
Rusija je u četvrtak odbacila tvrdnju da se radi o genocidu i rekla da su milijuni ljudi u drugim dijelovima Sovjetskog Saveza, uključujući Rusiju, također propatili.
"Postoji još jedan pokušaj da se opravda i pogura kampanja - koja se postavlja u Ukrajini i sponzorira Zapad - da se demonizira Rusija i da se etnički Ukrajinci sukobe s Rusima", navodi rusko ministarstvo vanjskih poslova u izjavi.
“Nijemci pokušavaju ponovno napisati svoju povijest… umanjiti vlastitu krivnju i zablatiti sjećanje na neviđenu prirodu bezbrojnih zločina koje je nacistička Njemačka počinila tijekom Drugog svjetskog rata”, dodaje se.
Ministarstvo je optužilo njemački parlament da je donošenjem deklaracije “oživljava fašističku ideologiju rasne mržnje i diskriminacije i pokušava da se oslobodi odgovornosti za ratne zločine”.
8:02 - Vojni vrh Ukrajine objavio je najnovije podatke o stradavanjima u zemlji.
Ukrajina je procijenila da je do sada u sukobu poginulo gotovo 90.000 ruskih vojnika, od kojih je 560 navodno ubijeno u posljednja 24 sata.
U svojoj posljednjoj procjeni, ukrajinske oružane snage tvrde da je ukupno 89.440 Rusa ubijeno od izbijanja rata u veljači.
Загальні бойові втрати противника з 24.02 по 01.12 орієнтовно склали / The total combat losses of the enemy from 24.02 to 01.12 were approximately: pic.twitter.com/DzpEmRORmg
— Генеральний штаб ЗСУ (@GeneralStaffUA) December 1, 2022
7:38 - Na prvi dan klimatološke zime, gotovo šest milijuna ljudi u većini ukrajinskih regija nema struju, rekao je u srijedu navečer ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski.
U srijedu je ukrajinska državna hitna služba priopćila da je devet osoba poginulo u požarima, nakon što su prekršili sigurnosna pravila u pokušaju da zagriju svoje domove nakon ruskih napada na elektroenergetska postrojenja.
“Samo u prošlom danu u Ukrajini je bio 131 požar, od čega 106 u stambenom sektoru. Devet osoba je poginulo, osam ih je ozlijeđeno”, rekli su u Hitnoj pomoći.
7:09 - Američka vojska dodijelila je u srijedu ugovor vrijedan 1,2 milijarde dolara tvrtki Raytheon Technologies zbog slanja šest nacionalnih naprednih raketnih sustava ''Nasam'' Ukrajini, objavio je Pentagon.
Sjedinjene Države odobrile su slanje ukupno osam Nasam-a u Ukrajinu za pomoć u obrani od ruskih raketnih i bespilotnih napada.
Ukrajina je u studenom primila prvu isporuku dva sustava protuzračne obrane Nasam. Drugi će biti isporučeni u narednim mjesecima nakon što budu izgrađeni.
"Nasams su samo najnoviji u raznolikom skupu protuzračnih obrambenih sposobnosti koje isporučujemo Ukrajini", rekao je Bill LaPlante, zamjenik ministra obrane za nabavu i održavanje.
Ovih šest sustava Nasam bili su dio petog paketa Inicijative za sigurnosnu pomoć Ukrajine (USAI) koji je najavljen 24. kolovoza i imao je ukupnu vrijednost od 2,98 milijardi dolara, prema izjavi vojske. Sredstva USAI-ja omogućuju Bidenovoj administraciji da nabavlja oružje od industrije umjesto da uzima oružje iz postojećih američkih zaliha oružja.
>> VIDEO Papa otvoreno kritizirao Rusiju: 'Previše smo vidjeli krvi i nasilja, Ukrajina je uvučena u okrutan i besmislen rat'
Ima li tko još osim Milanovića i korisnih bdl iz Sabora da nije na strani žrtve ove brutalne i sve podlije agresije na suverenu državu koja samo želi slobodu !?