Šanse da se do isteka predviđenog roka, a to je 5. rujna, provede dogovor lidera triju pobjedničkih stranaka na izborima o uspostavi državne vlasti u Bosni i Hercegovini, svedene su na minimum nakon još jednog neuspjelog pokušaja imenovanja mandatara Vijeća ministara u Predsjedništvu BiH.
Političke pozicije na bošnjačkoj i srpskoj strani zakovane su i sve je manje onih koji vjeruju da se može dogoditi neki nagli zaokret i deblokada uspostave vlasti. Iako su izbori održani još u listopadu prošle godine, državna i vlast na razini entiteta Federacija BiH još nije uspostavljena, a razlog su različita uvjetovanja i blokade.
Hrvati žele u NATO
Bit je problema u nepristajanju bošnjačke stranke na imenovanje Zorana Tegeltije iz SNSD-a za mandatara Vijeća ministara BiH prije nego vodeća srpska stranka u BiH pristane na slanje prvog Godišnjeg nacionalnog plana (ANP) u NATO, što se smatra nastavkom ranije započetoga integracijskog procesa u ovaj vojno-politički savez. S druge strane, Milorad Dodik i njegov SNSD, ali i sve druge parlamentarne stranke sa srpskim predznakom odbacuju usvajanje ANP-a i dalje približavanje BiH NATO-u. Taj proces izravno povezuju sa Srbijom i njezinim odnosom prema integraciji u NATO.
Treća, hrvatska strana, otvoreno podupire ulazak BiH u NATO-savez pa samim tim i usvajanje ANP-a, ali upozorava da ovo pitanje ne smije biti korišteno za uvjetovanje uspostave državne vlasti. U tom smislu prozivaju bošnjačku stranu kao glavnog kočničara imenovanja novog Vijeća ministara.
Za Hrvate je, generalno, najvažnije da se pristupi reformi izbornog zakonodavstva kako bi se osigurao izborni legitimitet (slučaj Komšić), ali i omogućilo održavanje izbora u Gradu Mostaru iduće godine zajedno s lokalnim izborima u ostatku zemlje.
Bošnjačka strana, međutim, nije posebno zainteresirana za reformu izbornog zakonodavstva, jer im dosadašnja rješenja omogućavaju da koriste svoju brojčanu nadmoć i nameću Hrvatima političke predstavnike, uključujući člana Predsjedništva BiH. Ovako suprotstavljeni interesi hrvatske i bošnjačke politike razlog su što su male šanse da uskoro bude uspostavljena i nova vlast u Federaciji, koju kolokvijalno nazivaju hrvatsko-bošnjačkim entitetom.
Sve upućuje na to da bez snažnijeg angažmana “međunarodne zajednice” BiH neće izaći iz političke pat-pozicije u kojoj se nalazi zbog sukobljenih interesa triju naroda. Najviše se očekuje od SAD-a, ali i Turske i Srbije, država koje imaju snažan utjecaj na bošnjačku, odnosno srpsku politiku u BiH. Nakon dugo vremena jučer su se zajedničkom izjavom oglasila veleposlanstva SAD-a, Francuske, Velike Britanije, Italije i Njemačke pozivajući na postizanje kompromisa među političkim strankama.
Odluka o odgađanju sjednice Predsjedništva BiH ističe potrebu za kompromisom i izgradnjom konsenzusa između političkih stranaka i lidera u BiH, poručuju u zajedničkoj izjavi iz navedenih pet veleposlanstava.
“Formiranje vlasti i nastavak napretka prema reformama koje su u skladu s postojećim ciljevima i opredjeljenjima vanjske politike ključni su sljedeći koraci za BiH i njezinu budućnost. Opet potvrđujemo našu čvrstu privrženost snažnim i djelotvornim državnim institucijama te pozivamo političke lidere da u cijelosti poštuju Ustav i zakone BiH te da djeluju u skladu s njima”, navodi se u izjavi koju su podržali i Izaslanstvo EU i Ured specijalnog predstavnika EU u BiH.
Male šanse za deblokadu
Ako, ipak, sve ostane samo na međunarodnim apelima za postizanje kompromisa, male su šanse da će se u sljedećim tjednima pa i mjesecima deblokirati uspostava vlasti. Štoviše, moguće su dodatne komplikacije, jer Milorad Dodik najavljuje da neće nijemo promatrati da se njegovoj stranci kao izbornom pobjedniku u RS-u onemogućava ulazak u državnu vlast.
Kao moguće poteze najavljuje povlačenje entiteta RS iz reformskih sporazuma koji su doveli do uspostave državne vojske, sustava neizravnog oporezivanja i pravosuđa. Podsjeća da daytonskim ustavom državi BiH nisu dane ovlasti u ovim oblastima te da su provedene reforme rezultat pritisaka i samovolje međunarodne zajednice. Američko veleposlanstvo i Ured visokog predstavnika već su upozorili da je takvo djelovanje neprihvatljivo.
Zemlja koja to odavno nije, negdje oko cca 24 godine.