Rat Orbana i Bruxellesa

Žilet-žicom zaustavili su šest milijuna migranata

mađarska granica
Foto: Marko Mrkonjic/PIXSELL
15.09.2018.
u 23:46

‘Da nismo zatvorili granicu, svaki bi dan u Njemačku ušlo 5000 migranata’

Mađarski parlament u ponedjeljak će odlučiti o pravnim koracima nakon što je Europski parlament donio odluku o sankcioniranju te zemlje zbog nepoštovanja demokratskih standarda. Uz to, mađarski premijer Viktor Orban, najveći protivnik ilegalne imigracije, obrušio se i na ideju da veću ulogu u kontroli imigranata preuzme Frontex umjesto nacionalnih sigurnosnih snaga unutar Europske unije.

– Znači, plan je da se Mađarskoj, ako je se ne može prisiliti da primi imigrante, ukine pravo zaštite svojih granica. Bruxelles želi poslati plaćenike i, ne treba imati nikakvih iluzija, oni će pustiti imigrante da uđu u zemlju – poručio je Orban koji je ranije poručivao da državama poput Mađarske migrante neće nametati bivše kolonijalne sile Francuska, Velika Britanija, Njemačka...

Problemi s Romima

Orbanov stav dijele i čelnici Poljske, Češke, Slovačke... Mađarska je bila simbol borbe za slobodu i demokraciju kada su 1956. digli ustanak protiv SSSR-a, koji je ugušen u krvi, no situacija je danas znatno drugačija. Zapadne demokracije smatraju Budimpeštu pod premijerom Orbanom leglom korupcije i despotizma te vjeruju da je Orban spreman učiniti sve da bi ostao na vlasti.

Mađarska je već godinama “na nišanu” Bruxellesa zbog jačanja desnice i odnosa prema romskoj zajednici koja je u toj zemlji vrlo brojna – po popisu ih ima 316 tisuća, no procjene idu i do milijun (10 posto stanovništva).

Kada se tome doda i cijeli niz kontroverznih zakona koje je Orbanova vlada progurala kroz parlament, a koji se odnose na smanjenje slobode govora, ograničavanje rada medija i nevladinih organizacija, te bliske odnose s Putinom, jasno je da su odnosi vrlo zategnuti. No do stvarne eskalacije sukoba došlo je u ljeto 2015. u vrijeme velikog migrantskog vala koji se s Bliskog istoka, preko Mađarske počeo slijevati k Zapadu. Mađarska je prvih dana puštala tranzit imigranata, no kada su Njemačka i Austrija uvele kontrole na svojim granicama, kada se u jednom trenutku u Budimpešti na željezničkoj postaji našlo blokirano više od 100.000 ljudi, Orban je naložio postavljanje žilet-žice na granici prema Srbiji i (kasnije) Hrvatskoj, tako presijecajući put useljenicima preko svog teritorija.
“Strateški je cilj Mađarske zaštititi Europu. Da 8000 naoružanih ljudi u Mađarskoj 24 sata dnevno ne čuva vanjske granice EU, svakoga dana u Njemačku bi dolazilo 4000 do 5000 migranata”, kazao je nedavno Orban na susretu s njemačkom kancelarkom Merkel.

“Da nismo zatvorili granice, u Njemačku bi od 2015. došlo šest milijuna imigranata, a sada ih je milijun i vidite kakve imate probleme s njima i rastom ekstremne desnice”, poručio je Orban kancelarki. Orban kaže i da uvođenje kvota za raspodjelu unutar EU migranti doživljavaju kao poziv: “Samo dođite, potrebni ste nam.”

Naći će se na pola puta

Sukob Bruxellesa s Orbanom predstavlja sukob dvaju koncepata budućeg razvoja EU, dok je pitanje ljudskih prava i imigracija više ili manje bilo samo izgovor za postupak pred Europarlamentom.

– Orban je glasnogovornik alternative unutar Europske unije koja se zalaže za smanjenje suverenosti i ingerencija EU nad državama članicama. S druge strane Orban je doista povukao neke vrlo ružne poteze u ograničavanju sloboda i ljudskih prava. Zbog svih tih razloga Bruxelles reagira uvođenjem kazni i sankcija, ali tu je još jedan razlog. Ovim se želi vidjeti tko će sve stati na stranu Mađarske, to je svojevrsno prokazivanje sumnjivih u europskom klubu – kaže politički analitičar dr. Žarko Puhovski.

A Orbanu i Mađarskoj naklonjenih političkih opcija unutar Europske unije svakako ima. Uz Češku, Poljsku, Slovačku, tu su i zastupnici njemačkog AfD-a, potom Italija, Hrvatska...

– Procjenjuje se da bi Orbanove snage u Europi, ako on oko sebe okupi novi desni klub, na sljedećim izborima mogle dobiti oko 20 posto mjesta u Europarlamentu – kaže Puhovski. Odluka o kažnjavanju Mađarske vrlo je diskutabilna u svojoj legalnosti. Naime, za ovakvu odluku potrebna je dvotrećinska većina glasova (najmanje 66,7%), no ona je donesena sa samo 64,6 posto glasova.
Upravo to je jedan od argumenata koje i Orban sada poteže.

– Predviđam da će se dvije strane naći negdje na polovici puta. S jedne strane mađarski će parlament vjerojatno ublažiti neke od zakona koje je donio, a koji se tiču ljudskih prava ili pomaganja imigrantima, dok će s druge strane Bruxelles znatno ublažiti ili ne provoditi sankcije – kaže Žarko Puhovski.

Komentara 86

PR
prigorka
00:12 16.09.2018.

Bravo Orbane, tako se brani svoja drzava i narod, bilo tko je doveo stranca u svoju kucu, ima neprijatelja, kada se najedu ,,vise im ne trebas

DU
Deleted user
00:05 16.09.2018.

Hebem mater europskoj uniji i onom smeću od tkz referenduma gdje je par desetina tisuća ljudi uvuklo cijelu zemlju u tu sotonjarsku nakupinu birokrata

MU
Muncimir
00:01 16.09.2018.

Šta mi ne znamo gdje se može kupiti žilet žica?

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije