Iz sna nas je probudila tutnjava, pogledali smo kroz prozor i vidjeli da pored naše kuće klize tone zemlje, odlazi brdo i sa sobom nosi našu drvarnicu gotovo 300 metara. Bili smo šokirani, očajni, prestrašeni. Uzeli smo osobne dokumente i pobjegli, kao u ratu, u strahu da susjedna kuća na “krene” na nas – prisjećaju se Ivan i Nataša Černugelj iz Karlovca.
Ne pamtimo ništa slično
Kobnog jutra lanjskog kolovoza na karlovačko područje obrušilo se olujno nevrijeme gotovo kataklizmičkih razmjera, pa je u nekoliko sati palo i do 70 litara kiše po četvornom metru. Samo taj dan otvorilo se gotovo 90 klizišta, pa ih je danas na karlovačkom području čak 141, čija je šteta višemilijunska.
No, ono u karlovačkom naselju Jelsi, kod obitelji Černugelj i Baršić, najveće je i najstrašnije.
– Nikada se ovdje nije dogodilo ništa slično. Proloma oblaka bilo je i prije, no u 15 minuta toga jutra zemlja se doslovno otvorila, otkinula i krenula nizbrdo noseći sve pred sobom. Stablo šljive, koje je nekada raslo 20 metara dalje, doklizilo je do naše kuće – svjedoči Ivan, čiji se dom nalazi u podnožju najvećeg karlovačkog klizišta.
Foto: Matija Topolovec/PIXSELL
Zdravko Baršić, čija je kuća na vrhu brda i pored koje se otvorilo gotovo 50 metara dugo klizište, strahuje od svakog novog pljuska.
– Vatrogasci su postavili zaštitu od najlona kako se zemlja ne bi dalje urušavala, no to nije rješenje. S tavana smo taj dan gledali kako se odron približava temeljima kuće, kako voće uz kuću nestaje pod zemljom. Čak smo nekoliko dana spavali u pomoćnoj prostoriji u dvorištu jer smo strahovali od najgoreg – govori Zdravko. Supruga i sin te susjedi od tada pokušavaju dobiti odgovor iz karlovačke gradske uprave kako sanirati klizište.
– Dosad je sanirano 26 klizišta uz prometnice. Za klizišta na zemljištu u privatnom vlasništvu Grad je napravio kategorizaciju te stupio u kontakte sa stručnjacima iz područja geoznanosti u Hrvatskoj. Nije to problem samo jednoga grada, već nacionalne uprave – kaže Ana Župančić, glasnogovornica Grada Karlovca. Zatražena je i pomoć Vlade, ali i ministarstava financija i poljoprivrede.
Milijunske štete
Župani Krapinsko-zagorske, Varaždinske i Međimurske županije, na čijim je područjima oko 90 posto klizišta u Hrvatskoj, danas će u Krapini potpisati sporazum o partnerstvu u projektu sustavnog upravljanja klizištima. Njime će objediniti podatke o klizištima te zatražiti pomoć Vlade da se akutni slučajevi saniraju, a tražit će i pomoć iz EU.
– Procjenjujem da bi za to bilo potrebno oko 100 milijuna kuna – kaže varaždinski župan Predrag Štromar. U sklopu projekta također bi se trebala detektirati trusna područja na kojima bi se zabranila gradnja. Samo u Zagorju za vrijeme preklanjskih proljetnih kiša aktivirala su se 492 klizišta uza štetu od oko 60 milijuna kuna. Jesenas ih se pojavilo još 193 i procijenjena je izravna šteta od 25 milijuna kuna.
Pa tko im je izdao gradevinsku i uporabnu dozvolu na takvom terenu?