Joga, zdrava hrana, ravnoteža duha i tijela i redovito vježbanje vjerojatno vam neće pomoći da doživite stotu. Životni stil pojedinca nije ključan faktor za dug život s obzirom na to da na svijetu postoje vrlo stari ljudi koji su u svojim mladim danima imali jednako nezdrave navike kao i većina današnjeg stanovništva. Pokazalo je to posljednje istraživanje znanstvenika sa sveučilišta Albert Einstein u New Yorku. Naravno, to ne znači da sada možete odustati od vježbanja, prepustiti se izležavanju, piti, pušiti i hraniti se masnom i nezdravom hranom. Stil života i te kako utječe na vaše zdravlje, ali za dug život ipak su odgovorni geni.
Nikad nisu bili pretili
Autorica studije dr. Jill P. Crandall tvrdi da nam geni daju “vjetar u leđa” za dug život i dodaje da je genska komponenta koja ljudima omogućava da žive dugo vrlo jaka i da često može pobijediti sve negativne učinke nezdrava života. Studija o duljini života bila je usredotočena na gene vrlo starih ljudi koji su u posljednje vrijeme ključni za istraživanje procesa koji bi mogli zaustaviti starenje. Dr. Crandall razgovarala je s ljudima od 95 do 109 godina i zamolila ih da se prisjete činjenica i navika iz vremena kad im je bilo oko 70 godina, poput težine, visine, učestalosti konzumiranja alkohola, pušenja i fizičkih aktivnosti. Upitani su također i jesu li jeli niskokaloričnu i nemasnu hranu i koliko su solili svoje obroke. Na taj se način željelo doznati jesu li današnji stogodišnjaci ponašali drugačije od drugih ljudi i jesu li bili zdraviji. Odgovor koji su dobili glasi: “Ne baš.”
– Zaključili smo da se većina njih nije ništa drugačije hranila od ostalih ljudi. Jednake smo rezultate dobili i kad je riječ o pušenju i vježbanju – rekla je dr. Crandall te dodala da je samo 43 posto muškaraca starijih od 95 godina izjavilo da je redovito vježbalo.
Ipak, pronađena je znatna razlika u odnosu na ljude čiji je život bio prosječno dug. Stogodišnjaci tijekom života nisu imali sklonost debljanju.
Kada su sudionike istraživanja upitali koji je razlog što su doživjeli tolike godine, većina njih nije navela životni stil i prehranu. Trećina ih je izjavila da ima obiteljsku predispozicije za dug život, a samo ih 20 posto smatra da je presudno za njihovu dugovječnost bilo redovito vježbanje. Navodili su još i pozitivan stav, aktivan život, sreću, religiju i duhovnost i drugo.
Iako način života nije presudan za dugovječnost, znanstvenici upozoravaju da bi ljudi koji nisu genski predisponirani za dug život trebali paziti na svoju težinu, redovito vježbati i izbjegavati alkohol i cigarete. Jay Olshansky, profesor epidemiologije na Sveučilištu u Illinoisu, rekao je da i ovo istraživanje još jednom dokazuje važnost gena u našem životu i dodaje:
– Očito je da doživjeti stotu možete samo ako ste postali dobitnik genske lutrije pri rođenju.
Ipak, i on smatra da vas nezdrav način života može u grob odvesti ranije te da je skraćivanje života jedina kontrola koju mi nad njim imamo i koju cijelu vrijeme koristimo.
U starosti treba paziti na hranu
Onima koji će imati sreću živjeti više od 99 godina sigurno će dobro zvučati i istraživanje koje je u časopisu New Scientist objavio profesor evolucijske biologije Michael Rose. On tvrdi da čovjek nakon devedesete godine prestaje starjeti pa onaj tko je prešao stotu ne znači da će i umrijeti prije onog koji je navršio 93.
Iako vaše zdravlje može biti loše, profesor tvrdi da se nakon devedesete godine ono ne pogoršava. Naše tijelo više se ne suočava s novim problemima.
Za razliku od znanstvenika sa sveučilišta Albert Einstein, koji tvrde da prehrana i dug život nemaju veze jedno s drugim, Rose za dugovječnost ipak predlaže poseban režim prehrane.
On smatra da u starosti posebno trebamo paziti što jedemo jer se mladi organizam bolje nosi s današnjim načinom prehrane pa bismo se u starosti trebali orijentirati na prehranu špiljskog čovjeka. Za dobro zdravlje u starosti i dug život trebali bismo izbjegavati jesti žitarice, rižu, kukuruz i sve namirnice napravljene od mlijeka. Umjesto toga, prehrana bi se morala sastojati od što većih količina morske hrane, oraha, lješnjaka te voća i povrća.
– Otkriće da starenje prestaje govori nam da se vječna želja za produljivanjem ljudskog života može ostvariti – kaže profesor Rose.
Bez obzira na razna istraživanja koja nas često zbunjuju, činjenica jest da se životni vijek u svijetu ipak znatno produljio u odnosu na razbolje otprije 100 godina. To je posebno izraženo u razvijenim zemljama s višim zdravstvenim i općenito životnim standardom. Djevojčica rođena 2011. ima gotovo osam puta više šanse doživjeti stotu nego što je to imala njena baka.
Svaka treća i svaka četvrta muška beba rođena ove godine mogla bi doživjeti 100. godinu.
Sve je u genima
Život bez poroka ne jamči da ćete doživjeti stotu
Za dugovječnost je odgovorna genska komponenta koja je vrlo jaka i često može nadjačati sve negativne posljedice nezdrava načina života
Komentara 28
OB
baš je ovaj dida vidio morsku hranu?!
OB
jeje baš ćemo doživjeti 100 g s kradezenjrskom penzijjom od 100 eura za radnika, to će onda biti taman za žvakaću gumu praunucima..bando lopovska ,uveli ste ropstvo na perfidan način
Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.
Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.
PREDLOŽIĆU POD HITNO : U saborsku proceduru : U mirovinu tek sa navršenih 100 god.života Ma vidi staroga kako je vitalan i još kosi ne plaća porez ! sramota ljudi