Nakon što je danas istospolni par, odnosno životni partneri Ivo Šegota i Mladen Kožić predao privatni zahtjev za ocjenu ustavnosti Zakona o udomiteljstvu, i HNS i SDP podsjećaju da i oni planiraju podnijeti iste zahtjeve Ustavnom sudu. I HNS i SDP pri kraju su s pisanjem zahtjeva, kažu.
- Sigurno ćemo zakon slati na Ustavni sud, zahtjev bi trebao biti gotov do kraja tjedna. Bez ikakve namjere da utječem na Ustavni sud, mislim da postoje itekakvi elementi da se ukaže na kršenje ustavnih odredbi, prije svega prava na rad jednoj grupaciji ljudi, koji ne samo da su homoseksualnog opredjeljenja, jer nisu diskriminirani svi, nego samo oni koji žive u registriranom partnerstvu, odnosno registriranoj zajednici. Uzmemo li u obzir da se udomiteljstvo kao usluga obavlja profesionalno, država plaća i mirovinsko i zdravstveno, i u tom dijelu možemo reći da jedna skupina hrvatskih građana poprilično ustavno zakinuta za svoja prava na rad i obnašanje ovakve usluge samo zato što žive u homoseksualnoj registriranoj zajednici - komentira SDP-ova Sabina Glasovac.
Nelogično je, nastavlja, da samci homoseksualci mogu bez problema biti udomitelji, no homoseksualni parovi ne mogu.
Ivo Šegota i Mladen Kožić predali privatni zahtjev za ocjenu ustavnosti Zakona o udomiteljstvu
- Mi smo na to i ukazivali u samoj raspravi, da je nelogično da osoba koja je homoseksualnog opredjeljenja treba zapravo varati državu u smislu da se prijavljuje kao samac za pružanje usluge udomiteljstva, u tom ga slučaju nitko ni ne pita za njegovo seksualno opredjeljenje, što je i normalno da vas nitko ne treba pitati vaše vjersko, nacionalno ili seksualno opredjeljenje u ovakvim nekakvim stvarima. A ako ste registrirani, živite sa svojim partnerima u zakonom priznatoj zajednici, vi naprosto odmah ispadate. To je jedan od apsurda na koji mi nismo dobili odgovor tijekom rasprave, ministrica je vrtjela neku svoju priču, odgovor na to pitanje koje sam ja tri puta postavila nije dala, pa nemamo drugih elemenata nego se obratiti ustavnom sudu i pokušati dokazati kako je ovaj zakon diskriminatoran - komentira Glasovac.
I HNS-ov Stjepan Čuraj najavljuje da bi uskoro trebao biti gotov i njihov zahtjev za ocjenom ustavnosti zakona.
- Mi smo taj zakon poslali na tzv. recenziju određenih pravnih stručnjaka kako bi zbilja to bilo proceduralno i procesno sve u redu. Prvo smo pričekali da zakon stupi na snagu da bi uopće mogli poslati zahtjev, ostaje jedina dvojba da li s time ići ispred stranke ili pojedinca koji predstavlja stranku, čisto zbog potencijalnih konotacija da se stranka upliće u sudbenu vlast, ali to je više tehničko pitanje, mi i dalje ustrajemo na tome. Zakon je u svojoj suštini dobar, ali s ovim bi bio daleko puno bolji i dao mogućnosti za daleko više djece - objasnio je Čuraj čija će stranka, kao i SDP, tražiti da se udomljavanje omogući i formalnim i neformalnim životnim partnerima.
Predsjednik HSS-a Krešo Beljak poručuje kako Ustavni sud svakako treba preispitati Zakon o udomiteljstvu.
- Apsolutno bi trebao jer su ovako stvari nedorečene i zakon ostavlja brojne rupe. Zakon se može izbjegavati na razne načine, što nikako nije dobro. Ljudi koji žele udomiti ili usvojiti djecu, a nisu u obitelji kakva je standardizirana imaju ogroman problem, opet to mogu napraviti da krše zakon. Meni nije jasno zašto se to ne regulira na jedan normalan način - smatra Beljak.
Inače, Šegota i Kožić danas su pred Ustavnim sudom održali konferenciju za medije kako bi objasnili zašto podnose svoj zahtjev. Podsjećaju kako su im, nakon pozitivne ocjene koju su dobili od stručnih službi Centra za socijalnu skrb prilikom procjene podobnosti za udomiteljstvo, taj isti Centar, a kasnije i Ministarstvo obitelji odbili izdati licencu za udomiteljstvo jer su istospolni par koji je sklopio životno partnerstvo. U novi Zakon o udomiteljstvu koji je stupio na snagu 1. siječnja ove godine Vlada je, naglašava par, „zaboravio“ uključiti istospolne parove, unatoč apelu 200-tinjak znanstvenika koji su tražili da se posluša stav struke.
- Podnošenjem privatnog zahtjeva za ocjenu ustavnosti Zakona o udomiteljstvu nastavljamo našu borbu za ravnopravnost svih građana u Republici Hrvatskoj, a posebno skrećemo pažnju na napuštenu djecu u domovima koja su zbog ovako restriktivnog zakona zakinuta za sretno djetinjstvo u obitelji - poručili su Šegota i Kožić.
Pravo djeteta na oca i majku je iznad želje dva muškarca ili dvije žene sa LGBT identitetom da odgajaju dijete. Badava to skrivanje iza "brige za djecu", kad se iz aviona vidi da je jedini kriterij kod tog pitanja ideološki aksiom proizašao iz politike identiteta po kojem po bi želju za posvajanjem ljudi sa LGBT identitetom trebali kategorizirati u zakonsku norme kao da je to u interesu djeteta. Razlog zašto su raznospolni parovi zakonski normirani jest taj što su oni temeljem svojih bioloških datosti direktan uzrok trudnoće, dolaska djeteta na svijet i time stvaranje odgovornosti skrbi o djetetu. Pošto je svatko odgovoran za posljedice svojeg ponašanja, zakon prepoznaje i normira odgovornost "para" - muškarca i žene, da se brinu za "posljedice svojeg seksualnog ponašanja" - dijete. No to nema nikakve veze sa pojedincima sa LGBT identitetom da bi njih zakon posebno prepoznavao. Oni su samo osobe koje se temeljem svojeg seksualnog određenja druže zajedno. To pak nema nikakve veze niti s potrebama djeteta koje nema biološke roditelje, niti može biti iznad prava djeteta da odrasta u zajednici oca i majke.