Mihael Zmajlović tek je 14. na listi SDP-a u 7. izbornoj jedinici, no drži da može preferencijalno ući u Sabor.
SDP obećava potpuno digitalnu transformaciju državne i javne uprave u slučaju da dobije izbore. Što to točno podrazumijeva?
Podrazumijeva učinkovitije gospodarstvo, učinkovitiju javnu administraciju i brži društveni razvoj. Osnovni cilj je povećati udio digitalne ekonomije na 10 posto BDP-a te stvoriti gospodarstvo otpornije na vanjske šokove, poput ovog s koronavirusom. Ne znam kako će izgledati to 'novo normalno' koje nam očito slijedi, ali vidim da se u njemu digitalno poslovanje pokazalo najotpornijim. Imamo dobre temelje u tome i vrijeme je da na njima nešto i sagradimo.
Koje bi sve nove e-usluge građani imali u roku od godinu dana?
Vjerujemo kako ćemo u godinu dana posložiti novu hijerarhiju institucija koje su dosad bile zadužene za digitalizaciju društva, s jasnim ovlastima tko što radi. Na razini Vlade RH stvorit ćemo mali i agilni ured, s Chief Information Officerom (CIO) na čelu. Takav ustroj imaju sve velike kompanije i zašto ga ne bismo uveli i u rad Vlade. U prvih godinu dana planiramo digitalnu transformaciju 200 procedura, dok u ih u mandatu planiramo 1000. Do kraja mandata ukinut ćemo 2.000 nesvrsishodnih procesa u javnoj upravi. Primjeri budućih usluga su 'jedan klik' aplikacija na zahtjev za dječji doplatak, mobilna aplikacija s „push notifikacijama“ koja vas obavještava o izostancima i novim ocjenama djeteta u školi, aplikacija za specijalističke preglede na način da se tražena medicinska usluga pronađe u najbržem terminu u najbližoj mogućoj ustanovi te digitalni referendumi i peticije. Građani će moći postavljati obvezujuća pitanja Saboru, Vladi i lokalnim vijećima ako digitalno skupe dovoljan broj potpisa.
Što je s e-izborima i zbog čega se oni ne mogu uvesti ukoliko se već sve digitalizira?
Rasprava oko e-izbora vodi se u gotovo svim europskim zemljama i tu još uvijek treba biti oprezan. Ja sam snažno za, ali trenutno ne postoji tehnološko rješenje koje bi istovremeno jamčilo anonimnost i sigurnost procesa. Mogućnosti kompromitacije su velike, a nejasno je treba li postojati digitalna arhiva s podacima kako je tko glasovao i tko bi je kontrolirao. Treba nam i veća razina demokratske političke kulture za izdržati populističke napade na sustav kojih će biti. Sjetite se kako je Karamarko optuživao APIS 2015. da mu je ukrao glasove, iako se oni bave samo preračunavanjem podataka s terena. To su opasne optužbe koje su dolazile od čelnika najveće oporbene stranke. U situaciji s APIS-om ih je bilo jednostavno opovrgnuti jer ste imali fizičke podatke s terena. Da ovisimo isključivo o digitalnim podacima, bojim se da bi neki 'drugi' Karamarko na čelu HDZ-a mogao pokrenuti bunu protiv vlasti koja mu se ne sviđa.
Znači li SDP-ova digitalna transformacija otkaze u državnoj upravi i o kojoj brojci govorimo?
Nama treba učinovita državna uprava koja brzo i kvalitetno rješava svoje zadatke, a ne postavlja rekorde na Solitaireu. Neke institucije će se morati transfomirati. Najbolji primjer za to je FINA, javni sevis kakav je ne postoji nigdje u EU. Ne postoji jer su njezine trenutne usluge nepotrebne u naprednom društvu, a trenutno predstavljaju nelojalnu konkurenciju drugim poduzetncima. Da, netko tko je, primjerice, zadužen za izradu ili zaprimanje pečata neće više raditi svoj posao. I pokretna traka je smanjila broj ljudi potrebnih za proizvodnju automobila, ali je istovremeno omogućila da si gotovo svatko može priuštiti taj automobil. Nitko se ne treba bojati digitalizacije.
Vi se spominjete kao netko tko bi vodio taj novi ured za digitalizaciju. Znači li to da su zakopane ratne sjekire između vas i šefa stranke Davora Bernardića?
Nije tajna da se nismo slagali po svim pitanjima i to ne skrivam. No, jednoumlje ne vodi do napretka. Bernardić je sazrio, ima izbore pred sobom i odgovornost koju oni nose. Vjerujem da Andrej Plenković nije dobar premijer i da Bernardić može biti bolji i prizemniji. On bi sigurno otišao u samoizolaciju nakon što je dirao zaraženu osobu.
Ipak, stavio vas je tek na 14. poziciju na listi u sedmoj izbornoj jedinici. Je li to kazna ili vjerujete da možete preferencijalno ući u Sabor?
Da ne vjerujem, ne bih se natjecao. To je prije svega motiv jer želim doprinijeti promjeni u društvu pa bio 1. ili 14. na listi. Mislim da i sa začelja mogu pomoći, a svojim dosadašnjim političkim iskustvom i pozitivnim dojmovima s terena na kojem sam vidio da ljudi žude za promjenom. Siguran sam da možemo ostvariti dobar rezultat.
Je li Bernardić, izuzev suspendirane trojke iz vodstva, liste sastavio po principu poslušnosti i slažete li se da su na njima trebali biti još neki članovi, prije svega mladi gradonačelnici i načelnici kojih nema?
Ja bih osobno volio da su oni na listi i da smo se vodili time da svatko dobije priliku doprinijeti koliko zna i umije. No, finalne odluke, ali i puna odgovornost su na drugima.
VIDEO: Zaiskrilo na sučeljavanju Ostojića, Hrebaka i Raspudića
Korona kriza opet jača. Mislite li da je sada moguće odgoditi izbore i da li bi to trebalo napraviti ili je bolje da se oni održe i da se što prije dobije novi saziv Sabora?
Mislim da se izbori trebaju održati, a oni koji su s njima kalkulirali, koji su stavili članove stožera na izborne liste te oni koji su doveli hrvatske građane u nesigurnost trebaju biti na izborima kažnjeni.
Odbija li se Plenkoviću o glavu sada stožer za obranu od korone i vrijede li u Hrvatskoj, kada su mjere u pitanju, ista pravila?
U ožujku sam bio kratko u inozemstvu i po dolasku u Hrvatsku sam otišao u samoizolaciju. Nisam imao nikakve kontakte, dobro sam se osjećao, ali me bilo strah, ne za mene nego za ljude oko sebe. Dva tjedna nisam vidio djecu, ali nisam izlazio iz samoizolacije. Ovo nije stvar političkih rasprava, nevjerojatno mi je da kao osoba ne vidiš problem u tome da si se dirao sa zaraženim, da si možda širitelj zaraze i da istodobno obilaziš cijelu Hrvatsku i dijeliš lekcije svima. Svatko vidi da pravila nisu jednaka za sve. Bez obzira na to, pozivam građane da se i dalje paze, da odlaze u samoizolaciju ako su dirali zaražene i da kazne HDZ za nesigurnost koju širi.
HDZ-u je jako naštetila i afera vjetroelektrane. Je li tu po vama bila riječ o pogodovanju i može li HDZ-ova bivša miljenica Josipa Rimac biti jedini krivac?
Stalno ističem da se, barem prema informacijama koje su objavljivali mediji, Josipa Rimac ponašala kao neka vrsta internog koordinatora u Vladi za taj projekt. Istina je da odluke nisu njezine, potpisi nisu njezini i ne mislim da je ona mastermind cijele operacije. Građani nemaju povjerenje u pravosuđe jer istrage završavaju na koordinatorima i, za ovaj projekt, malim iznosima 'uskrsnica' za pojedine državne službenike. Tu se vrte milijarde i pravi igrači su gotovo sigurno dobili i prave iznose. No, ako Josipi Rimac ne proradi savjest, o tome možemo samo spekulirati.
Kriminal vezan uz brojne zelene inicijative je česta pojava, što je zbog izdašnih državnih subvencija i očekivano. Kako tome stati na kraj?
Nažalost, zbog ovakvih slučajeva dolazimo u situaciju da moramo braniti obnovljive izvore energije i to što oni znače za hrvatsku energetsku budućnost. I dalje mislim da moramo ići snažno prema 'obnovljicima', vjetroelektrane su nam potrebne, ali procedura mora biti transparentna. Ne vidim razloga zašto se HEP nije intenzivnije uključivao u takve projekte. Mislim da bi njihovim uljučivanjem kao društvo osjetili veće koristi i kao i da multiplikativni učinci ovakvih investicija bi bili veći.
je li onaj ministar što su mu lopovi maznili službeni auto dok je bio kod ljubavnice -a kod kuće žena i dvoje djece. Pojeo vuk magare ili je automobil možda pronađen.