César Aira slovi kao najplodniji argentinski pisac. Objavio je više od osamdeset djela, a nedavno je dobio i svjetsku satisfakciju jer je ušao u uži izbor za The Man Booker International Prize čiji će se dobitnik (ili dobitnica) znati 19. svibnja. U igri je veliki međunarodni publicitet, ali i novčani dio nagrade od zamamnih 60.000 funti. U životu se bavio i prevođenjem, ali i uređivanjem knjiga, a ima i sveučilišnu karijeru. Aira ipak nije literarna zvijezda i tako se niti ne ponaša. Ne voli se fotografirati i u pravilu ne nastupa na televiziji. Krije (koliko je to moguće) svoj identitet, a energiju maksimalno usmjeruje prema vlastitom literarnom djelu i pisanju.
Zahvaljujući Frakturi koja je nedavno na londonskom sajmu knjiga nagrađena kao najbolji inozemni izdavač, u Hrvatskoj Aira nije nepoznat pisac. Fraktura je objavila njegove romane "Duhovi" i "Varamo", a nedavno je i to u prijevodu Nikoline Židek objavljen i roman "Književna konferencija".
Aira nije mainstream pisac. U opsegom nevelikom romanu kao što je to "Književna konferencija", ubacio je iznenađujuće mnogo sadržaja i još više značenja. U središtu zbivanja je intelektualac, književnik i znanstvenik opsjednut kloniranjem. Kada obrazovani César razrješi misteriju tzv. Niti iz Macuta i postane vlasnik starog gusarskog blaga, odlazi na književnu konferenciju u venezuelansku Méridu na kojoj je glavni gost slavni meksički književnik Carlos Fuentes. Otkrivši prednosti naglog obogaćenja, César se na konferenciji ne opterećuje referatima i sastančenjima, nego se prepušta sunčanju i kupanju, pomalo prati pripremu predstave po njegovoj otkačenoj drami o Adamu i Evi, luduje po lokalnim diskačima s mladim putenim studenticama i mašta o kloniraju samog Fuentesa kako bi ti mudri klonovi pomogli spašavanju svijeta i ljudske civilizacije. Naravno, snovi raspojasanog književnika se raspadaju u trenutku kada njegov aparat za kloniranje umjesto brojnih Fuentesa proizvede monstruozne, divovske plave crve, i to zato jer je osa umjesto Fuentesovog tkiva uzela vlakno Fuentesove plave kravate sa DNK-om svilca, pa su klonirani svilci, a ne veliki pisac. I tako "Književna konferencija" postaje znanstveno-fantastični roman u kojem monstruozni svilci uništavaju predgrađe grada Méride, baš kao u nekom petparačkom holivudskom filmu (ne)prirodne katastrofe. Ipak, roman ima sretan kraj. Holivudska iluzija je spašena. Nije kloniran mudri Fuentes, ali prestalo je i pogubno kloniranje svilaca. Divovski crvi nestali su kao da nikada nisu postojali.
Naravno, Aira je majstor inteligentnog literarnog zezanja, autoironije, preispitivanja paradnog intelektualizma i demontaže ljudske svijesti o piscima koji bi trebali biti savjest čovječanstva i njegov najpametniji i najbolji dio. Sve te uvriježene dogme ove rovite zapadnjačke civilizacije Aira uspješno granatira svojim romanom koji ima elemente bajke, filozofskog eseja i burleske. I premda pisac ponekad (namjerno) pleše na rubu banalnosti i neuvjerljivosti, njegov je stil uvijek iznimno stamen, koncizan i precizan. Riječ je o vrhunskom autoru kojeg nije lako dešifrirati i čija mašta doista nema granica. Ono što je Salvador Dalí svojedobno obilato stavljao na svoja platna, Aira stavlja u svoje knjige. Pri tome je duhovitiji od Dalija. Njegovo pero je jedno od najsubverzivnijih pera današnjice, jer je tu riječ o autoru koji ima veliko spisateljsko i društveno iskustvo koje polazi od sadržaja, a ne od isprazne forme.
Ovih dana internetom je počeo kružiti teaser za sedmu epizodu sage Ratovi zvijezda, nazvanu "Ratovi zvijezda: Sila se budi" u režiji J. J. Abramsa. Radi se o jednom od najdugovječnijih kontinuiranih serijala u povijesti filma, koji i danas zrači određenom posebnošću, a u doba kad su se pojavili prvi filmovi u režiji Georgea Lucasa bili su bez presedana: građeni na vrlo jednostavnoj premisi arhetipske borbe dobra i zla, prvi su uveli raskošne posebne efekte, stavljajući naglasak na vizualno i uvodeći "svemirsku operu" u svijet blockbustera dotad uglavnom rezerviran za ratne epove i povijesne spektakle. Danas sa sigurnošću možemo reći da su "Ratovi zvijezda" stvorili koncept ljetnog blockbustera te dali ogromnu inspiraciju autorima "Blade runnera", "Aliena", "Terminatora" i ostalih serijala koji su uslijedili, a koji su osamdesete pretvorili u neprevaziđenu dekadu znanstvenofantastičnog spektakla.
Nebrojene inkarnacije
Gledatelji su na to odlično reagirali pa su originalni "Ratovi zvijezda" na uloženih 11 milijuna ostvarili tada gotovo nezamisliv utržak od 775 milijuna, što bi u današnjim relacijama (nakon inflacije) bilo oko 1,3 milijarde dolara. U međuvremenu je čitav serijal zaradio impresivnih 4,4 milijarde dolara, a "Sila se budi" bit će ukupno osmi dugometražni film (uključujući animirani spin-off "Ratovi klonova") iz tog univerzuma. Premijeru će imati krajem godine, u trenutku kad će se naveliko pripremati iduća dva filma: osmi nastavak originalnog narativa (odnosno, drugi nastavak treće trilogije) te prvi nastavak Antologije, koja će se razviti u zasebni serijal, a drugi joj je nastavak već u pretprodukciji.
Ako vam to zvuči komplicirano, treba reći su vlasnici prava na "Ratove zvijezda" od početka osamdesetih naovamo producirali i pet različitih televizijskih serija, tri TV specijala te oko tri stotine različitih inačica kompjutorskih, mobilnih i videoigrica.
Koga briga za prava?
Ogromnom svijetu "Ratova zvijezda" treba pridružiti i više od tisuću strip-izdanja, među kojima je hvaljene "X-Wing Rogue Squadron" i "The Last Command" crtao naš pokojni Edvin Biuković, te nebrojene igračke od kojih mnoge nastaju u suradnjama s popularnim brandovima poput Lega, odjeću u suradnji s Adidasom i Vansom, te niz drugih proizvoda od kostima do privjesaka za ključeve koje je doslovno nemoguće pobrojiti jer većina njihovih "štancera" ne mari za autorska prava. U današnjem svijetu, u kojem čitavi timovi menadžera od filmova pokušavaju stvoriti šire brendove, posebno fascinira kulturalni obujam u kojem su "Ratovi zvijezda" postali činjenica, od toga da više nije potrebno pogledati nijedan film da biste znali prepoznati likove Darth Vadera, Yode ili R2-D2, do situacije u kojoj mnoge države razmišljaju o definiranju jedija kao vjerske manjine jer sve se više ljudi tako izjašnjava na nacionalnim popisima stanovništva (u našoj su zemlji službeno zabilježena 303 jedija). U tom kontekstu čini se da su novi filmovi iz franšize zapravo skupa reklama za nebrojene proizvode, od igračaka do odjeće, koji su negdje po putu postali najunosniji i najprepoznatljiviji aspekt "Ratova zvijezda".
César Aira; "Književna konferencija" /Fraktura, 129 kuna/
>> Knjiga na stolu: Mogu li sile Osovine pobijediti u ratu koji je odavno završio?
