Nijedan slikar, čak ni velikani poput Courbeta, Maneta, Moneta, Cézanna, Van Gogha ili Gauguina ne zauzimaju u modernom slikarstvu ono mjesto koje u modernoj skulpturi zauzima Auguste Rodin! Tako je silno hrabro ulogu slavnog francuskog kipara Rodina (1840. – 1917.) ocijenio neporecivi autoritet u povijesti i pedagogiji umjetnosti H. H. Arnason. Rodin je, kaže Arnason, skulptorsku umjetničku praksu 19. stoljeća skrenuo u revolucionarnom smjeru. Sam i intuitivno.
Nije slušao profesore koji su kipare tjerali na imitacije velikih prethodnika, smatrao je da je Michelangelov učenik, ali je naučene vještine podredio vlastitom potezu. Ne bi danas dolazak Rodinovih skulptura u zagrebački Umjetnički paviljon, u sklopu festivala francuske umjetnosti i kulture u Hrvatskoj bio senzacijom da nije bilo Rodinove čuvene skulptorske energije, psihološke pronicavosti, silne invencije i nadahnuća.
Izložba koja ide pred nas već 6. svibnja, pokazat će da je čovjek u središtu Rodinova umjetničkog svemira. Usudio se neravnom površinom interpretirati ljudsko tijelo, učinivši ga ranjivim i transparentnim za tumačenja izvan idealnih proporcija i ljepote ili zadanih tema. Još 1984. svojim je "Čovjekom sa slomljenim nosom" jasno pokazao kamo ide u umjetničkom smislu. Dinamizirao je svoje skulpture ljudskog tijela – činilo se da je netko animirao klasičare i udahnuo im život. Pokret je postao njegovom temom, a potom i sve što se njime dalo prenijeti.
Približio se tako maksimalno publici koja se i danas ježi pri pogledu na njegovu skulptorsku kompoziciju "Poljubac", na njegova "Mislioca" ili na uvjerljivost teme rastanka ljubavnog para kad ljubav neravnomjerno gasne u melodramatičnoj skulpturi "Fugit Amor" koja se čuva u Muzeju zapadne umjetnosti u Tokiju. Nitko kao Rodin nije izrazio potpune muskulaturne implikacije jednostavnog čina hodanja, kaže Arnason. Rodinove figure nisu izgledale kao da netko glumi živu skulpturu, one su bile žive skulpture. I zato je izložba Rodina, koja u Zagreb pristiže pod naslovom "Rodin u Meštrovićevu Zagrebu", prvorazredna atrakcija kako je najavljuju i autori Catherine Cevillot, ravnateljica Rodinova muzeja u Parizu, i Andro Krstulović Opara, ravnatelj splitskog Muzeja Ivana Meštrovića.
>> Od Rodina u Splitu i Zagrebu pa sve do sporta, hrane i mode
