Iako se još točno ne znaju količine plina koje su
interventnim uvozom stigle u Hrvatsku, procjenjuje se da je to između
milijun i dva milijuna prostornih metara. Kako doznajemo u INA-i, ni za
taj plin cijene nisu bile osobito visoke jer su i cijene nafte u
međuvremenu pale pa se procjenjuje da je tisuću prostornih metara plina
stajalo oko 450 dolara, što je na razini uobičajenih cijena.
U tome su ponajviše pomogli slovenski Geoplin, njemački
Ruhrgas, talijanski ENI i Gaz de France.
Nova kriza
Bude li, međutim, idućih dana zahlađenja i niskih temperatura, od
recimo minus sedam stupnjeva, moglo bi se dogoditi da Hrvatsku opet
zahvati plinska kriza iako dobivamo plin iz Rusije. U tom bi se slučaju
najvjerojatnije opet morali isključivali najveći potrošači
(HEP i Petrokemija, kao i dio industrije koja je i nedavno bila
obuhvaćena mjerama štednje).
– Nema govora o ponovnim redukcijama plina –
izjavio je pak savjetnik ministra gospodarstva, rada i
poduzetništva i glasnogovornik Tomislav Mazal.
Ostaje, naravno, i dalje pitanje što se uopće može napraviti
ove godine kako bi se iduću zimu dočekalo spremnije, i to bez obzira na
spor Rusije i Ukrajine, koji je bio glavni razlog velikih plinskih
problema ne samo u Hrvatskoj već i u cijeloj Europi.
Glavni problem Hrvatske i nadalje ostaje rješavanje
vršne potrošnje kada zimi svi
potrošači troše znatno više, a dogodi
li se da nešto prekine dobavu plina, problemi se
multipliciraju, posebice zato što su tri osnovna
čvorišta Baumgarten u Austriji, Gorizia i Rogatec uska grla
kroz koje je nemoguće osigurati dodatne količine jer su
prekapacitirana. No, nemoguće je u relativno u kratkom roku sagraditi
dodatne plinovode kojima bi se mogla diverzificirati dobava plina.
Beničanci
Nužna je i gradnja novog velikog skladišta, čija se gradnja
planira u Beničancima, i to kapaciteta od najmanje milijardu prostornih
metara plina.
PLINSKA KRIZA Hoće li imati nastavak?
Vlada: Neće biti novih redukcija plina!
