Ina je 1. travnja osnovala tvrtku Prirodni plin, a Vlada, odnosno
Ministarstvo gospodarstva trenutačno pregovara s tom naftnom kompanijom
o otkupu te tvrtke.
Pet suvlasnika
Pošto je Plinacro, tvrtka u državnom vlasništvu, od Ine otkupio
podzemno skladište plina Okoli za 514 milijuna kuna, kupnjom Prirodnog
plina iz Ine će se posve izdvojiti plinski biznis. Posljedica je to
mađarskog preuzimanja te kompanije jer Vlada želi imati kontrolu nad
plinskim biznisom o kojem ovisi sigurnost opskrbe potrošača plinom.
Udjele u vlasništvu Prirodnog plina trebali bi imati HEP, Plinacro,
Petrokemija, Gradska plinara Zagreb (najveći distributer plina u RH) i
Vlada.
Pošto će Ina prodati tu tvrtku zasad se ne zna. Prirodni bi plin, prema
nekim najavama, navodno već od 1. srpnja mogao preuzeti opskrbu
potrošača, ali i Inin ugovor o uvozu plina s ruskim Gazpromom.
Međutim, posljednjih se dana podigla prašina zato što bi Ina, prema
izjavi o osnivanju koju je potpisala s Plinacrom i HEP-om, u tvrtki LNG
Hrvatska, koja će predstavljati RH u konzorciju LNG Adria osnovanom
radi gradnje LNG terminala na Krku, imati većinski udio od 56 posto.
Energetski stručnjaci i analitičari izjasnili su se da bi većinski udio
u tom strateškom projektu za RH trebao imati Plinacro, jer je od Ine i
otkupio Okoli.
Naši pak izvori, bliski Plinacru, kažu da izjava o osnivanju LNG
Hrvatska ne znači ništa i ne obvezuje ni na što nego se čeka otkup
tvrtke Prirodni plin koja bi navodno mogla zamijeniti, odnosno
istisnuti Inu iz te tvrtke. U Ini pak tvrde posve suprotno.
– U međunarodnom konzorciju Adria LNG Ina, HEP i Plinacro imaju
rezerviran udio od 25 posto. Ininih 56 posto u LNG Hrvatska proizlazi
iz rezerviranih 14 posto kapaciteta u LNG terminalu, što u prvoj fazi
gradnje terminala omogućuje uvoz od 1,4 milijarde m³/g plina. HEP ima
rezerviranu jednu milijardu m³/g, a Plinacro 0,1 milijardu plina –
ustvrdila je Žana Goić, direktorica korporativnih komunikacija u Ini.
Svaki od partnera u tom konzorciju, dodala je, uplatit će alikvotni
udio kao svoj investicijski ulog. Kako investicija iznosi milijardu
dolara, Ina bi trebala uložiti 140 milijuna dolara, a zajedno bi te tri
tvrtke uložile oko 250 milijuna kuna. Ostali partneri u konzorciju
platili bi preostalih 750 milijuna dolara.
Imamo pravo na plin!
– Uvoz LNG-a komercijalan je posao. Svaki od partnera ugovara plin,
plaća ga, doprema do terminala i prodaje. LNG terminal proradit će
najranije 2014. godine, u RH već sada posluju strane energetske tvrtke
i nema razloga da se Ini brani kupnja i prodaja plina – zaključila je
Ž. Goić. Ini su zasmetali prigovori da Vlada iz nje izvlači plinski
biznis, a ona se u nj vraća kroz LNG.
Plinacro može povećati udjel u LNG-u
LNG Adria osnovan je 2007. godine u Zagrebu, a u njemu su EON Ruhrgas, Toatl, OMV, RWE i Geoplin. Bude li promjena u strukturi vlasništva Ine, što nije nemoguće jer je ruski Surgut nedavno kupio 21 posto MOL-ovih dionica od OMV-a, Plinacro će moći povećati svoj udio u LNG Hrvatska. U budući LNG terminal na otoku Krku tankerima će se iz sjevernoafričkih zemalja dopremati pothlađeni plin, a u terminale će se uplinjavati zagrijavanjem.
