Držeći se one da je primjer najbolji savjet, godinama predstavljamo kreativne među nama koji mogu druge potaknuti da budu isto tako ili još kreativniji. Možda ima ponešto i naše zasluge što su mnogi hobi vezan uz povrtnjak, voćnjak, cvjetnjak, vinograd i podrum, njivu, male i velike životinje, kuhinju i drugo, o čemu s veseljem pišemo radosni što takve ljude i takve obitelji imamo i još ih otkrivamo prvi pretvorili u dodatnu zaradu za dopunu kućnoga budžeta, egzistenciju, pa i biznis.
U prošlome smo Vrtu predstavili mlade hrvatsko-američke poslovne ljude, koji su u varaždinskoj okolici pokrenuli proizvodnju ekodžema od smokava, ajvara i drugih proizvoda po tradicionalnim, kako se to kaže bakinim recepturama te ih izvoze u SAD. Slučaj je htio da sam u istome broju u ovoj kolumni naslovljenoj "Valentin" opisala sjajan primjer kreativca vrijednog poštovanja iz hrvatske provincije, iz bjelovarske okolice, koji je od potencijalnih američkih savjetnika i ulagača, koji su ga pronašli na našemu webu, jedva spasio svoj izvrstan i u svjetskim razmjerima unikatan proizvod.
Pokazalo se da im je važna bila tek - receptura. E sad, pošto smo objavili, po našoj procjeni, a i po zanimanju čitatelja sudeći izuzetno zanimljiv tekst s velikim odjekom o mladim izvoznicima naše robe u Ameriku, pomišljamo kako su tu recepture još i važnije. Poduzetnici koji su prije radili u splitskome SMS-u i(li) bili distributeri njegove robe u SAD, nisu tek tvrtka koja se ugleda na svoj uzor, pionirsku splitsku tvrtku, nego, čini se, i više od toga.
Doznajemo, naime, da SMS Splićani se po savjetu odvjetnika suzdržavaju od komentara, budući da su već pokrenuli sudski postupak mora dokazati da su i recepture, i stvaranje branda, i (eko)proizvodnja, i promocija, i izvozni kanali... i sve drugo u što je mnogo i godinama ulagao i bio uspješan, njegovi.
Ponukalo me to da na prošlonedjeljnome forumu o budućnosti hrvatskog sirarstva na bjelovarskim Danima sira u Gradu sira, kao kuma izložbe, upozorim na potrebu hitne zaštite ne samo imena, žigova i sličnih in brand-tema nego i na zaštitu iskonskoga baštinskoga, zemljopisnog podrijetla i imena i receptura. Da s intelektualnim budemo pametniji nego s materijalnim vlasništvom kako se poslije, kad nam sve raznesu i prisvoje, ne bismo pitali gdje nam je bila pamet.