Ovih su dana skeptici (prema nužnosti hrvatskog pridruživanja
organizacijama razvijenog svijeta) kritiku usmjerili na planiranu
nabavu nove vojne opreme. Notorna je neistina da NATO članicama ili
kandidatima nameće kunju skupe opreme koja bi mogla ugroziti njihove
proračune. Za Hrvatsku nije ni poželjno da kupuje sredstva koja si ne
može priuštiti jer je prvi interes NATO-a da članica bude u svakom
smislu, pa i financijskom, stabilna.
Modernizacija je naš izbor, za koji se odlučio Hrvatski sabor, a prošao
je neovisnu analizu Ekonomskog instituta iz Zagreba. Hrvatska ne želi i
ne može biti jedna od 24 zemlje u svijetu koje nemaju vojsku jer niti
je tzv. "mini državica" kao većina njih, niti je smještena u
najmirnijoj regiji na svijetu, niti želi da joj neka druga zemlja jamči
obranu teritorija.
Jedno od temeljnih načela NATO-a jest da vojske njegovih članica
trebaju težiti modernoj opremljenosti, ali onoliko koliko si je mogu
priuštiti. Pogotovo su kod nas još živa sjećanja na vojsku koja je,
zbog zaštite tadašnjeg poretka i specifične vanjske i unutarnje
politike, čiji je akter i sama bila, usisavala golem novac, stvorila
veliku kastu zaslužnih korisnika državnih beneficija, da bi na kraju,
nestankom zamišljenog vanjskog neprijatelja, isporučila svoje oskudno
znanje i nerazmjerno razornu oružanu moć po glavama vlastitih građana.
Danas nestaje obveze da svoj "dug državi" odrađuju i oni kojima
opredijeljenje za vojni poziv nije osobni izbor. Nema ni ideološke
matrice koja bi osiguravala prevelik dio proračunskog kolača njezinim
korisnicima. Međutim, to će u perspektivi biti moguće samo ako vojsku
budemo izgrađivali kao profesionalnu instituciju, a to znači i
modernizaciju. Hrvatski vojnici u 21. stoljeću bit će oni koji se budu
opredijelili za vojnički poziv, prestižno školovani, koji će razvijati
svoje sposobnosti u suradnji s kolegama iz najrazvijenijih zemalja s
kojima će se susretati u znanstvenim institucijama diljem svijeta, na
vojnim vježbama, ali i u mirovnim operacijama. Takav se vojnik ne bavi
politikom i potpuno je podređen zapovijedima državnog vodstva.
Ali, on mora imati sve životne i profesionalne uvjete. Vojska ni sutra
neće biti jeftina, ali bit će jeftinija jer će Hrvatska biti saveznica
najjačih sila svijeta. Pojednostavnjeno, za vojsku ne smije vrijediti
pravilo da ćemo je, ako smo siromašniji, jeftinije opremiti, nego nam
treba oružana sila opremljena koliko je to nužno i koliko naš proračun
može podnijeti. NATO nam sa svojim kapacitetima, koji će uskoro biti i
u funkciji obrane Hrvatske, daje mogućnost da postupno razvijemo upravo
takvu vojsku. Alternativa je tom procesu već viđena i skupa fikcija o
"snazi naše armije".
GOST SURADNIK