Kao da sam po sebi nije dovoljno začudan više od svakoga umjetničkoga postupka u kazališnoj predstavi, romanu ili filmu, odakle i potječe životu se još pripisuju i režiraju kojekakve dodatne "začudnosti". Sjećam se kako su prije nekoliko godina Vrtov tekst naše splitske suradnice o bićima između, koja ne pripadaju ni biljnome, a ni životinjskome svijetu, kolege iz Feral Tribunea uvrstile u svoje greatest shists. No kako su vrtu i najveći, pa i takvi, oprostite, drekovi nešto sasma ljudsko odnosno prirodno i životno, nismo se osvrtali.
Život uvijek iznova zbunjuje. Sad kreator ovce Dolly znanstvenik Ian Wilmut želi stvoriti bića koja bi bila kombinacija ljudi i životinja. Moralno to je mnogo veći problem nego prirodno, jer hommo sapiens pripada fauni. Zanimljivo da se mogući protivnici takvih preinačivanja i kombinacija među vrstama uopće ne čuju, za razliku od protivnika GMO-a odnosno genetskog preinačivanja. Kao da sve to nije jedan veliki inženjering. Zacijelo misle kako je sve to tek jedna velika i daleka znanstvena fantastika, pa imamo vremena za zgražanja.
Dopustite mi, dakle, poštovani čitatelji, da se na sve to barem lagano ježim. A ježim se i na jednu mnogo nam bliskiju začudnost koja tek dokazuje kako svemu ima kraja osim ljudskoj gluposti. Ljetos je objavljeno kako kolekcionari ontomolozi iliti kukcoljupci štrapaciraju slovenskim pećinama u potrazi za bubom Anophtalmus hitleri, jer je na tržištu dosegla čak 1000 eura po komadu. Iz minhenskoga zoološkog muzeja nestala je do posljednje, pokradoše sve primjerke. Ne zna se jesu li to skrivili neonacisti koji žele imati kukca nazvanoga po svome obožavanome idolu Adolfu ili tek ljudi spretni na tržištu.
Ne smijem ni misliti kakvu bi cijenu i u koju svrhu dosegli ljudsko-životinjski hibridi kad baš ovih dana čitam koliko se vrtoglave svote vezuju uz prve kiborge, ne na filmu nego u stvarnome životu odnosno uz ljude kojima su važni organi poput ruke ili noge koji im nedostaju nadomješteni vrlo preciznom mehanikom.
Hoće li se, kad sve to koliko-toliko zaživi, krasti i njihovi mehanički udovi ili će se krasti cijeli te kolika će im biti cijena, ne smijem ni misliti. A da je tu dovoljno "gnojiva" da se pognoje dobre njive, isto tako jest. Možemo se čak dobrano naraspravljati o tome je li posrijedi više biljni ili životinjski svijet te tražiti začudnost u tome.
