Miroslav Vasilj/VLM
Autor
Miroslav Vasilj/VLM

Zagreb zakazao, na scenu stupa Vatikan

komsic
AFP/Pixsell
11.10.2010. u 12:00

Adrese za odapinjanje strelica zbog položaja Hrvata u BiH su Mostar i Zagreb

Da su kojim slučajem Bošnjaci izabrali srpskoga člana Predsjedništva BiH, cijeli bi se Balkan tresao. Banja Luka i Beograd bi vrištali na sve strane. Moskva bi to pitanje pokretala na razini UN-a. Ovako, to se dogodilo Hrvatima u BiH, pa nikom ništa. Sarajevo je izborom Željka Komšića Mostaru poslalo jasnu poruku: I da se svi ujedinite, nema vas dovoljno da birate vlastite predstavnike! Bošnjački socijaldemokrati Zlatka Lagumdžije tako su zadali opasan udarac Hrvatima u BiH, ali još opasniji Bosni i Hercegovini.

Sličan onome kakav je Slobodan Milošević zadao Jugoslaviji. Ako mislite da je Lagumdžija stao, varate se. Taj bošnjački političar najavljuje i napad na još jednu poziciju koja ovaj put pripada Hrvatima – mjesto premijera. Da, riječ je o istom onom Sarajevu za koje službeni Zagreb Hrvatima u BiH godinama papagajski poručuje: Okrenite se Sarajevu.

Trenutačna pozicija Hrvata u BiH gotovo je identična poziciji Hrvatske u bivšoj državi. Sustavno preglasavanje, prelijevanje novca iz hrvatskih u bošnjačka područja, zatiranje prava na hrvatski jezik u obrazovnom sustavu, javnom radiotelevizijskom servisu... A upravo je Zagreb Hrvate u BiH mimo njihove volje ugurao u prokletu avliju zvanu Federacija BiH. „Kolektivna frustracija“ preblag je izraz za ono što hrvatski narod u BiH trenutačno osjeća. Adresa za odapinjanje strelica zbog položaja Hrvata u BiH nije Sarajevo. Krivci su u Mostaru i Zagrebu.

Mostar jer svih ovih godina nisu dorasli igri koju im je Sarajevo već odavno spremilo, a Zagreb jer ne čini ništa da se plan brisanja Hrvata kao političkoga naroda spriječi. Bošnjaci danas imaju znatno veću potporu Turske i arapskih zemalja ili Srbi Srbije i Rusije nego Hrvati u BiH Hrvatske. Mostar je zbog toga već odavno digao ruke od Zagreba. Uz vlastite snage, pomoć traži u Vatikanu, koji je diplomatskim kanalima ostao posljednjom branom ostatka ostataka Hrvata u BiH.

U tom smjeru idu i upiti koje je papa Benedikt XVI. uputio hrvatskom predsjedniku Ivi Josipoviću. I kardinal Vinko Puljić zavapio je zbog brojnih nepravdi. Nevolja je Hrvate natjerala i da saveznika potraže u Banjoj Luci i Miloradu Dodiku. Taj savez sličan je onome koji su Hrvatska i Slovenija sklopile u bivšoj Jugoslaviji kako bi se suprotstavile politici Slobodana Miloševića. No u moru negativnih informacija pojavila se jedna koja daje nadu.

Predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović kao apsolutni pobjednik na hrvatskoj stranačkoj sceni u BiH ovih dana učinio je mudar potez pozvavši predsjednike konkurentskih stranaka HDZ-a 1990. Božu Ljubića i HSP-a Zvonku Jurišića na osnivanje velike koalicije narodnog jedinstva kako bi Hrvati ojačali svoju poziciju u raspodjeli vlasti i pred ustavne promjene. Najutjecajnije hrvatske stranke napokon su postigle i konsenzus o potrebi formiranja hrvatske federalne jedinice. Paradoksalno, ali u tome im je u velikoj mjeri pomogao i Željko Komšić sa svojim izbornim inženjeringom. Tako bi Komšić, homogenizirajući Hrvate, nesvjesno mogao proizvesti ono što nije uspjelo ni Mati Bobanu – hrvatski entitet u BiH.

Ključne riječi

Komentara 12

DU
Deleted user
13:14 11.10.2010.

Jedina ozbiljna pogreška (danas sasvim vidljiva i političkim lajbekima) Franje Tuđmana je odustajanje od hrvatskog entiteta u BiH.

MA
manoxxl
18:00 11.10.2010.

Tuđman je tada bio pod velikim međunarodnim pritiskom i vjerojatno je mislio kako će Hrvati u Bosni pitanje svoga statusa puno lakše riješavati kada Hrvatska osnaži svoj međunarodni položaj. Nažalost prerano je umro, a njegovi nekompetentni nasljednici međunarodni položaj i utjecaj Hrvatske su srozali do kraja. Puno vremena će proći prije nego ćemo opet imati državnika njegovog kova.

OB
-obrisani-
03:22 12.10.2010.

Što je gore: kad Bosanci biraju tko će biti član Predsjedništva Bosne i Hercegovine ili kad Bosanci biraju tko će biti Predsjednik Hrvatske?

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?