Obrana Milana Bandića očito je odlučila do kraja “zaratiti” sa sudsko-istražiteljskim instancama u Hrvatskoj. Jer kako drukčije objasniti, do nekom vrsta pritiska i “otvorenog rata”, njihov najnoviji podnesak kojim od suca istrage Zdenka Posavaca traže da im dostavi popis dosad saslušanih svjedoka u aferi Agram.
Rok za ispitivanje
Svoj potez Bandićevi branitelji pravdaju činjenicom da je Bandiću određena mjera opreza zabrane uspostave ili održavanja veze sa svjedocima čije je ispitivanje USKOK predložio te da Bandić, nakon što su mu ponovno vraćene gradonačelničke ovlasti, ne zna s kim smije, a s kim ne smije komunicirati. Zahtjev obrane bio bi na mjestu da nije jednog malog detalja – Bandić je okrivljenik te kao takav ima pravo uvida u spis. Drugim riječima, bilo on, bilo njegovi odvjetnici u svakom trenutku od početka otvaranja istrage lani u listopadu imali su i, još imaju, pravo razgledati spis te u njemu vidjeti tko je od svjedoka ispitan, a tko nije. Zašto to nisu i učinili, nego od suca istrage traže da im taj popis dostavi, nije najjasnije. Sa zagrebačkog Županijskog suda može se čuti da Bandićevi branitelji traženi popis neće dobiti, jer je USKOK, a ne sud mjesto kojem su se trebali obratiti. Sudac istrage će podnesak proslijediti USKOK-u, koji će se na njega vjerojatno očitovati.
Bandićevi branitelji od suca istrage traže i da USKOK-u odredi rok u kojem treba i mora ispitati predložene svjedoke, što je također zahtjev koji je upućen na pogrešnu adresu. Naime, prema postojećem Zakonu o kaznenom postupku, u Hrvatskoj je na snazi državno-odvjetnička istraga tijekom koje tužiteljstvo samostalno određuje kada će ispitati nekog svjedoka. Sudac istrage ne ispituje svjedoke, on je neka vrsta kontrolora kaznenog postupka, odnosno brine se za poštovanje zakona i prava stranki u postupku.
Pravosudni cirkus
Tužitelji imaju pravo taktizirati s ispitivanjem svjedoka, s tim da moraju voditi računa da pritom ne prekrše prava okrivljenika. I obrana također ima prava raditi ono što smatra da je za nju najbolje pa se najnoviji zahtjevi Bandićevih odvjetnika mogu smatrati samo još jednim manevrom u pravosudnom cirkusu koji obilježava slučaj zagrebačkog gradonačelnika.
Odgovori o dvojbama u slučaju Bandić
1. S kim Milan Bandić (ne) smije komunicirati i što (ne) smije raditi?
“Ovlasti” su mu definirane rješenjem Županijskog suda u Zagrebu od 13. travnja. Vraćene su mu gradonačelničke ovlasti, no ne smije ometati istragu (jamči sa 15 milijuna kuna) i zabranjeno mu je “uspostavljati ili održavati vezu sa svjedocima koji još nisu ispitani u istrazi”. Stoga obrana sada traži popis nesaslušanih svjedoka.
2. Je li mu zabranjen bilo kakav kontakt sa svjedocima koji nisu saslušani?
Slučajan i sadržajno nekompromitirajući kontakt, pred svjedocima na sjednicama i službenim sastancima te o temama koje se ne tiču istrage u kojoj mu je određena jamčevina i mjera opreza, ne bi trebao biti dvojben. Susret udvoje s nesaslušanim svjedocima za Bandića je već i etički nedopustiv jer izaziva sumnju. Premda bi se doslovnim tumačenjem moglo zaključiti da je Bandiću zabranjen svaki kontakt s nesaslušanim svjedocima.
3. Tko će nadzirati radi li Bandić što ne smije?
Sam Bandić zainteresiran je da sačuva slobodu i jamčevinu. I bez toga, rizik u koji se kao jedna od naj(ne)popularnijih osoba upušta nemjerljiv je, recimo, u odnosu na rizik u koji se upušta vozač koji sjeda za upravljač iako mu je izrečena zabrana vožnje.
4. Je li alarmantno to što rade Ustavni sud, suci i USKOK?
Nije. Svi rade svoj posao, a zato žalba i ustavna tužba i postoje. Slučaj Bandić je presedanski i svaka odluka imala je svoju kaznenopravnu i ustavnopravnu logiku, samo što ih oni koji su za ili protiv Bandića ne čitaju, ali rado komentiraju. Različite odluke posljedica su različitih pravnih situacija, proteka vremena i razlike u stavovima procesnih aktera. Osobito se to tiče zabrane obavljanja gradonačelničke dužnosti, mjere kojoj su se suci još od slučaja Marine Lovrić Merzel opirali dok nisu prihvatili stavove Ustavnog suda.
5. Zašto Bandić nije u zatvoru i bez jamčevine s obzirom na Vidu Demarin te sumnju u ometanje istrage?
Vida Demarin nije svjedokinja iz istrage u odnosu na koju je određena jamčevina. Suci su Bandiću ponovno odredili istražni zatvor i uzeli mu jamčevinu kad je USKOK proširio istragu na tri nova kaznena djela za koja se može izreći kazna teža od pet godina zatvora. Pritom su sami obrazložili da je, za razliku od prijašnje istrage, to počinio “neovisno o funkciji koju obnaša”, što znači da je riječ o novim kaznenim djelima, a ne istim ili sličnima onima zbog kojih se vodila istraga, dano obećanje i jamčevina. Ustavni sud je još 1998. iznio stajalište da se opasnost od ponavljanja kaznenog djela odnosi na “istovjetno ili slično kazneno djelo” pa je s obzirom na stabilnu praksu izrazio zabrinutost zbog odstupanja u Bandićevu slučaju. Puko počinjenje novih kaznenih djela nije ustavnopravno prihvatljiv razlog za sudsku kvalifikaciju o kršenju uvjeta jamčevine, pa i ako su nova djela počinjena radi ometanja te istrage. Uvjet je da su ista ili slična.
6. Je li vraćanje ovlasti Bandiću u suprotnosti s odlukom Ustavnog suda?
Ustavni sud u svojoj je odluci samo ispravio proceduralnu nespretnost suca istrage Županijskog suda u Zagrebu, a slijedom njegova obrazloženja da su mjere opreza u isključivoj nadležnosti redovnog sudstva. Županijski sud odlučio je i s obzirom na protek vremena vratiti ovlasti gradonačelniku.
7. Može li USKOK ponovno tražiti istražni zatvor?
Da, u novoj istrazi, dok u odnosu na aktualnu teško i svjedoci su sve više isključivi problem USKOK-a. (maj)
>> Bandić ima ovlasti, ali ne smije razgovarati s podređenima
Sramota je kako se naša država ponaša prema svojim građanima. Svi očito zaboravljaju da je čovjek nevin dok se suprotno ne dokaže. To je temelj civiliziranog društva, koje mi izgleda nismo.