Zagreb Crafts na mreži od travnja

Blago domaćih obrtnika online će mamiti turiste

17.02.2017., Zagreb - Anita Stulec, vlasnica radionice za izradu cipela u Rudeskoj 142. Anita Stulec, Miro Stulec.  Photo: Davor Puklavec/PIXSELL
Foto: Davor Puklavec/PIXSELL
1/10
08.03.2017.
u 10:05

Platforma na kojoj će predstavljati rukotvorine trebala bi postati i webshop. Uz nju će biti lakše naći pravog majstora.

Dobrog urara, postolara, frizera, kožara, knjigovežu... danas nije lako naći. Neke od njih, poput frizera, teško je odabrati u “moru” salona koji su posljednjih godina preplavili tržište, dok je, s druge strane, kvalitetno postolarstvo gotovo izumrlo zanimanje. No, tom problemu doskočit će novi portal Zagreb Crafts, platforma koja će objediniti gotovo sve obrtnike u Zagrebu i na kojoj će se moći pronaći osnovne informacije o njima, poput adrese i telefona. Osim toga, lakše ćete odlučiti koga odabrati jer će na portalu biti priče o povijesti obrta te njihovu načinu rada, i to kroz tekst, fotografije i video, a Zagreb Crafts trebao bi osvanuti na webu sredinom travnja. U prvoj verziji bit će na hrvatskom i engleskom, a potom možda i na još kojem jeziku.

To zanima strance

– Na portalu će za početak biti 30 tradicijskih i umjetničkih obrta jer je njima ovakva prezentacija trenutačno najpotrebnija. S vremenom će se puniti i informacijama o drugim obrtima, a ideja je da sljedeće godine postane i webshop na kojemu bi građani, ali i turisti, mogli kupiti proizvode i usluge naših obrtnika. Platforma će se vjerojatno financirati kroz potpore Grada – objašnjava Mirza Šabić, predsjednik Obrtničke komore Zagreb.

Prvi će se na portalu naći Knjigovežnica i tiskara Klanac, prodavaonica odjeće Hippy Garden, Kišobrani Cerovečki, Cahun šeširi, Bočak cipele, Atelier Marković, Zlatarna Koci, Urarski obrt Vinka Zvošeca, Salon torbica Jurja Filipčića, Salon cipela Anita... Svima je njima zajedničko da se u izradi uglavnom koriste samo svojim rukama. Njihovi su proizvodi kvalitetniji, ali zato i malo skuplji pa ne pronalaze uvijek jednostavno kupce. Ne čudi stoga što u Zagreb Crafts polažu velike nade.

– Reklama doprinosi njegovanju tradicije, potrebno je ljude podsjetiti da nešto što traje 100 godina ne bi toliko dugo opstalo da nije bilo kvalitete i predanosti poslu – smatra staklar Damir Marković, koji je već treća generacija koja ručno izrađuje ogledala i staklene stolove te uokviruje slike, goblene i fotografije. Slaže se s njime i Tomislav Cerovečki, koji dodaje da bi portal, ali i webshop, mogli biti dobar “mamac” i za turiste.

– Zagreb je posljednjih nekoliko godina turistička lokacija broj jedan, a posjetiteljima moramo ponuditi nešto drukčije od onoga što imaju doma. Strance ne zanimaju trgovački centri, već dolaze u središte grada kako bi iz naše zemlje ponijeli nešto što nemaju kod sebe – kaže vlasnik Kišobrana Cerovečki.

Prilagodba tržištu

I većina njegovih kolega cilja na turiste jer im je drukčije teško preživjeti.

– Mi smo optimisti i pokušavamo opstati do boljih vremena jer je ovo obiteljski posao i žao nam ga je prekinuti. Ali od tradicijskog obrta poprilično je teško preživjeti jer je pao životni standard i promijenile su se navike građana. Ljudi su usto izloženi velikoj količini komercijalne robe na tržištu pa ponekad nisu svjesni vrijednosti nečega što se ručno radi ili si to, nažalost, ne mogu priuštiti – iskrene su Anita i Slađana Štulec, koje se već godinama bave izradom ženskih cipela.

Problem je, kažu u Knjigovežnici i tiskari Klanac, i u tome što se tradicijski zanati više ne mogu naučiti u školama, a mladi se za takva zanimanja ni ne opredjeljuju jer su davanja i porezi previsoki, a proizvodnja i prihodi premali. Obrtnici zato nastoje proširiti svoje djelatnosti i prilagoditi se tržištu kroz nekoliko niša.

– Treba preživjeti, truditi se i raditi. Pravi umjetnici i stvaraoci ne gube želju. Nemate očekivanja, stvarate i radite, a od 10 proizvoda jedan mora funkcionirati – zaključuje dizajnerica Đurđica Vorkapić iz Hippy Gardena.

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.
Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije