Blagdani nisu isti bez slanja čestitki, a ove godine taj običaj postaje još važniji. Pandemija koronavirusa spriječit će nas da na božićnom ručku okupimo sve koje volimo ili se družimo s njima, no zato im možemo poslati dobre stare čestitke poštom, a tu tradiciju oživljava akcija Nacionalne i sveučilišne knjižnice u koju se uključio i Večernji list. I ove nedjelje uz primjerak Večernjaka čitateljima darujemo pretiske čestitki iz arhive NSK koje će poštom moći poslati najmilijima i tako ih razveseliti.
Od srećonoša do krampusa
Običaj slanja čestitki nastao je sredinom 19. stoljeća u Velikoj Britaniji i brzo se proširio po ostatku svijeta. Pratio je izum parnog stroja, željeznice i suvremene poštanske službe što je omogućilo da čestitke do primatelja stižu brže.
– Prije toga čestitalo se uživo. U cijeloj su Europi za blagdane čestitari obilazili kuće i pjevali tradicionalne pjesme, a koledarenje postoji i u nas te seže duboko u povijest. Zahvaljujući pošti, pak, postalo je moguće čestitati Božić i onima koje ne možete vidjeti i pjevati im – govori Tamara Ilić-Olujić, voditeljica Grafičke zbirke NSK. Iako je ta praksa brzo stigla i u Hrvatsku, budući da je već 1848. u Zagrebu osnovana prva nacionalna poštanska uprava, čestitke iz 19. stoljeća nisu sačuvane.
Među najstarijima u zbirci ona je iz 1904., a upućena je Elzi Kučeri, prvoj knjižničarki u Hrvatskoj. I pomalo je neobična za današnje božićne standarde. Prikazuje, naime, vijenac od božikovine okrunjen gljivama ludarama, a uokolo njega načičkane su djeteline s četiri lista. No, objašnjava voditeljica zbirke, simboli sreće i nadolazećeg proljeća na ranim su čestitkama bili uobičajeni.
– Prikazivale su i srećonoše poput bubamara i potkova, ali i zimske motive. S engleskih čestitki u ostatak svijeta proširili su se i cvjetni motivi, poput visibaba, koji nagovještaju dolazak proljeća. Česti su bili i prikazi djece, to je bio popularan izbor kad ste željeli nekoga razveseliti – ističe Tamara Ilić-Olujić.
A može i digitalno
Na jednom primjerku iz fundusa, primjerice, nalazi se i krampus, a mnoge čestitke krase i religijski motivi, iako su svjetovni češći. U zbirci ih ima oko 500, a većina datira iz razdoblja nakon Drugog svjetskog rata.
Devet pomno probranih čestitki čiji će se pretisci u nedjelju darivati uz Večernji list prikazuju motive zimskih radosti, a cilj im je probuditi sjećanje na djetinjstvo i potaknuti optimizam u vremenu kada nam je itekako potreban. Najstarija datira iz 1917., a najmlađa iz 1942.
– Posebno je zanimljiva čestitka iz 1924. s malim Isusom koji s darovima stoji na dimnjaku, što je bio običaj dok još nije postojao Djed Mraz – ističe voditeljica zbirke.
Napretkom tehnologije mijenjale su se i čestitke. Krajem osamdesetih pojavile su se pjevajuće, a nakon izuma e-maila i mobitela sve više čestitki dolazi u elektronski sandučić i SMS-om. Pa iako ništa ne može zamijeniti osjećaj uzbuđenja i veselja onoga koji šalje ili prima čestitku poštom, primjerci iz zbirke moći će se slati i digitalno putem aplikacije Advent u Zagrebu dostupne na stranici tradicijadobrihzelja.nsk.hr.•
